Svjetski dan srca obilježava se 25. godinu zaredom s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB) i važnosti brige za zdravlje srca. Ove godine tema je „Svaki otkucaj je važan! ”, kojom se upozorava na činjenicu da milijuni ljudi diljem svijeta prerano umiru od bolesti srca i krvnih žila.

Svjetski dan srca obilježava se 25. godinu zaredom s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima (KVB) i važnosti brige za zdravlje srca. Ove godine tema je „Svaki otkucaj je važan! ”, kojom se upozorava na činjenicu da milijuni ljudi diljem svijeta prerano umiru od bolesti srca i krvnih žila.

U cilju podizanja svijesti o važnosti prevencije i odbacivanja loših navika poput pušenja, tjelesne neaktivnosti, alkohola i masne hrane organizirana su besplatna mjerenja za građane na glavnom zagrebačkom trgu. Građani su imali priliku besplatno izmjeriti krvni tlak, razinu glukoze i kolesterola, izračunati indeks tjelesne mase (BMI), procijeniti vlastiti kardiovaskularni rizik te se savjetovati o pravilnoj prehrani i važnosti tjelesne aktivnosti.

Akciju su organizirali Ministarstvo zdravstva, Hrvatsko kardiološko društvo i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji sa Zakladom „Hrvatska kuća srca“, Hrvatskom udrugom kardioloških medicinskih sestara, KBC-om Zagreb, KB-om Sveti Duh, Udrugom StEPP i Kardiološkom studentskom sekcijom Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Prema podacima Svjetske kardiološke federacije (WHF), jedna od pet osoba umrijet će prerano zbog kardiovaskularnih bolesti, koje odnose više života nego rak i kronične bolesti dišnog sustava zajedno. Ipak, do 80 % slučajeva bolesti srca i moždanog udara može se spriječiti.

Kardiovaskularne bolesti u Hrvatskoj

Kardiovaskularne bolesti već desetljećima su vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj.

• U 2024. godini od KVB-a je umrlo 20 341 osoba ili 39,8 % svih umrlih.
• Analiza po spolu pokazuje da su one bile uzrok smrti kod 44,1 % žena (11 409) i 35,4 % muškaraca (8 932).
• Najčešće dijagnostičke podskupine bile su ishemijska bolest srca (11,6 %) i hipertenzivne bolesti (10,4 %).
• KVB su odgovorne i za 24 % svih prijevremenih smrti (prije 65. godine života).

Unatoč gotovo dvadesetogodišnjem trendu smanjenja smrtnosti, Hrvatska i dalje bilježi više stope smrtnosti od prosjeka Europske unije – sa standardiziranom stopom od 591,7 na 100.000 stanovnika.

 „Javno zdravstvenim akcijama poput Svjetskog dana srca upozoravamo građane na važnost prevencije, koliko god ona bila teška, iznimno važna. Bolesti srca i krvnih žila u najvećem broju slučajeva mogu se spriječiti. Redovitim mjerenjem krvnog tlaka, kontrolom šećera i masnoća u krvi te zdravim načinom života možemo značajno smanjiti rizik od smrtonosnih ishoda“, naglasio je akademik Davor Miličić, upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca. 

Ivana Portolan Pajić, dr. med., predsjednica Upravnog odbora Zaklade Hrvatska kuća srca naglasila je važnost javnozdravstvenih, preventivnih aktivnosti: „Ovo je prilika da se građani jednostavno, brzo i besplatno upoznaju sa svojim zdravstvenim statusom i dobiju savjete stručnjaka. Prevencija je temelj zdravlja, a naš je cilj da što veći broj ljudi postane svjestan rizika i na vrijeme poduzme korake za zdraviji život.“

Hrvatska, kao članica EU-a, pozvana je razviti vlastiti nacionalni plan za kardiovaskularno zdravlje sukladno važećim smjernicama i Europskom planu za srce. „To uključuje proširenje programa probira, poboljšanje pristupa terapijama i rehabilitaciji te smanjenje socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika“, nadodala je Portolan Pajić .

Image by Gerald Oswald from Pixabay