Osim menadžerskih pozicija, gdje su prosječne plaće dvostruko više od ukupnog prosjeka i prelaze 3.000 eura, najbolje plaćene pozicije pronalazimo u sektorima tehnologije i razvoja te informacijskih tehnologija, pokazuju podaci servisa MojaPlaća.

Osim menadžerskih pozicija, gdje su prosječne plaće dvostruko više od ukupnog prosjeka i prelaze 3.000 eura, najbolje plaćene pozicije pronalazimo u sektorima tehnologije i razvoja te informacijskih tehnologija, pokazuju podaci servisa MojaPlaća.

Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia, u drugom kvartalu 2025. godine prosječna mjesečna neto plaća (s uključenim dodacima na plaću) u Hrvatskoj je iznosila 1.526 eura neto, što je 4% više u odnosu na prethodni kvartal i čak 17% više nego u istom razdoblju 2024. godine. 

Medijalna plaća, koja bolje odražava stvarnu raspodjelu primanja, nešto je niža od prosjeka i iznosi 1.410 eura. To znači da većina zaposlenika zarađuje manje od prosječne plaće.

U usporedbi s prethodnim kvartalom, medijalna plaća također je porasla za 4%, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine zabilježila rast od 18%. 

 
Općenito gledano, najviše plaće imaju zaposlenici u IT-u, telekomunikacijama i informacijskom sektoru, gdje su primanja u prosjeku 21% viša od ukupnog prosjeka. S druge strane, najniže plaće zabilježene su u turizmu, gdje su 10% ispod prosjeka.

Usporedimo li podatke s drugim kvartalom 2024. godine, najveći rast plaća zabilježen je u sektorima: poljoprivreda (+22%) te transportu, logistici i skladištenju (+19%). 

S druge strane, u tvrtkama koje se bave proizvodnjom, prijenosom i distribucijom energije, nafte, voda i otpada plaća je rasla svega 8% u odnosu na isti period prošle godine.

 
Osim menadžerskih pozicija, gdje su prosječne plaće dvostruko više od ukupnog prosjeka i prelaze 3.000 eura, najbolje plaćene pozicije pronalazimo u sektorima tehnologije i razvoja te informacijskih tehnologija. 

Konkretnije, zaposlene u području tehnologije i razvoja zarađuju u prosjeku 37% više od prosječne plaće, odnosno 2.098 eura, dok stručnjaci u IT sektoru primaju 21% više od prosjeka, što iznosi 1.850 eura.

Najniže prosječne plaće u Hrvatskoj imaju radnici pomoćnih zanimanja, čija su primanja 37% ispod prosjeka (964 eura), dok radnici u tekstilnoj industriji zarađuju 1.021 eura, što je 33% ispod prosjeka.

Državne tvrtke i dalje ispod prosjeka

Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu su 9% više od prosjeka te iznose 1.669 eura neto. S druge strane, zaposlenici tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu primaju 1% niže plaće od prosjeka (1.516 eura), a upravo su u tim tvrtkama primanja radnika doživjela najznačajniji rast u odnosu na prethodnu godinu – čak 21%. 

Prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu iznose 1.493 eura neto, odnosno 2% manje od prosjeka. Radnici zaposleni u javnoj i lokalnoj samoupravi ostvaruju mjesečna primanja od 1.529 eura, što je u skladu s državnim prosjekom.

 
Provjerili smo i postoje li razlike u plaći radnika ovisno o veličini tvrtke u kojoj rade i doznali kako s rastom veličine tvrtke, rastu i plaće.

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna neto plaća iznosi 1.370 eura, što je 10% ispod državnog prosjeka.

U tvrtkama s do 19 zaposlenika prosječna primanja iznose 1.476 eura, što je 3% ispod prosjeka. Najviše prosječne plaće bilježe velike tvrtke, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.641 euro neto, što je 8% više od prosjeka i rast od 23% na razini godine.

 
Plaće su najviše u Zagrebu, a najniže na istoku Hrvatske

Najniže plaće i dalje su na istoku zemlje: u Vukovarsko-srijemskoj (-17%), Požeško- slavonskoj (-18%) te Virovitičko-podravskoj (-18%) županiji. 

Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu (9% iznad prosjeka) te iznosi 1.671 euro (medijan 1.540 eura).

U odnosu na isti kvartal prošle godine plaće su najviše 'skočile' u županijama s nižim prosječnim plaćama: Krapinsko-zagorskoj (+30%), Osječko-baranjskoj (+21%) te Požeško-slavonskoj (+21%) županiji. 

Radnici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće u odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. 

Konkretnije, zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 2.506 eura, što je 64% više od prosječne plaće. Da se studiranje isplati pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju čak 13% višu plaću od prosječne (1.719 eura) i čak 31% višu od radnika sa srednjom stručnom spremom koji u prosjeku imaju 1.312 eura, ili 14% manje od prosjeka.

Također, analiza pokazuje kako radnici bez iskustva, koji se nalaze na početku karijere, zarađuju 1.180 eura (23% manje od prosjeka), dok oni s godinom do dvije iskustva imaju plaću od 1.315 eura (-14%). Blizu prosječne hrvatske plaće dolazimo s tri do pet godina radnog iskustva, nakon čega krećemo zarađivati više od prosječne plaće. 

Najvišu plaću, očekivano, imaju zaposlenici s više od 10 godina iskustva – 1.672 eura, odnosno 10% više od prosjeka.

Muškarci i dalje osjetno plaćeniji od žena

U drugom kvartalu 2025. godine muškarci su u prosjeku zarađivali 15% više od žena. Prosječna mjesečna neto plaća muškaraca u drugom kvartalu iznosila je 1.640 eura, dok je prosječna mjesečna plaća žena iznosila 1.426 eura.

Medijan* je statistička vrijednost koja bolje odražava stvarno stanje. Matematički, to je broj koji razdvaja sortiranu listu brojeva točno na pola, čime se u praksi sprječava da na njegov iznos pretjerano utječu jako mali ili jako veliki iznosi plaća.

Servisom MojaPlaća, kao i portalom MojPosao, upravlja Alma Career Croatia. 

MojaPlaća.hr je servis koji prati iznose plaće za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj. Istraživanje o visini plaća MojaPlaća.hr trenutno obuhvaća gotovo 600 radnih mjesta iz 36 djelatnosti. Prikupljanje ispitanika provodi se kontinuirano putem interneta, a trenutno je u istraživanju aktivno više od 35.000 ispitanika. Nakon godinu dana podaci ispitanika se brišu kako se u daljnjim analizama ne bi uzimali u obzir zastarjeli podaci. 

Image by moerschy from Pixabay