U Zagrebu je u utorak održan tradicionalni, 12. Dan tržišta elektroničkih komunikacija, konferencija koja na jednom mjestu okuplja predstavnike dionika tržišta, tijela državne uprave, gospodarstva, znanstvene zajednice i medija.

O gašenju bakrene mreže, izazovima implementacije NIS2 direktive, utjecaju razvoja novog regulatornog okvira na hrvatsko tržište i nalazima i preporukama Europske komisije govorilo se na konferenciji održanoj u organizaciji HAKOM-a. 

U Zagrebu je u utorak održan tradicionalni, 12. Dan tržišta elektroničkih komunikacija, konferencija koja na jednom mjestu okuplja predstavnike dionika tržišta, tijela državne uprave, gospodarstva, znanstvene zajednice i medija. Na događanju, koje je organizirala Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), raspravljalo se o najvažnijim pitanjima vezanima uz usvajanje novih regulatornih okvira, tranziciji digitalne infrastrukture u Hrvatskoj te ostvarivanju ciljeva digitalnog desetljeća na putu prema gigabitnoj budućnosti, ali i izazovima nacionalne implementacije EU direktive o kibernetičkoj sigurnosti. U uvodnom obraćanju, predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen, govoreći o trenutnim aktivnostima i onima koje su u planu, naglasio je kako se tržište razvija vrlo dinamično. Posljedica je to aktivnosti i ulaganja operatora, aktivnosti regulatora, ali i porasta potražnje korisnika. Rezultati analize o kvaliteti mobilnih mreža ukazuju kako su sve tri hrvatske mreže dobre kvalitete, unatoč izazovima i različitim ograničenjima, naveo je Obuljen. Istaknuo je kako će HAKOM ostati predan radu na poboljšanju uvjeta, a operatorima je zahvalio na napretku u području zaštite korisnika, jer broj korisničkih sporova ne raste. Istaknuo je kako su nedavno i formalno osnovana tri savjetodavna mehanizma za djecu, osobe s invaliditetom i osobe starije dobi. Pozvao je dionike na suradnju i podizanju kvalitete usluga i samog odnosa prema ranjivim skupinama na još višu razinu jer tako je moguće napraviti nešto dobro i mjerljivo u društvu.

U svojstvu izaslanika premijera Andreja Plenkovića, nazočne je pozdravio Krešo Antonović, ravnatelj Uprave zračnog prometa, elektroničkih komunikacija i pošte u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. - Elektroničke komunikacije su okosnica razvoja bilo kojeg modernog društva i gospodarstva. To je razlog zašto je Vlada predana razvoju digitalne transformacije, izgradnji  infrastrukture i osiguranju usluga svim građanima. Zahvaljujem HAKOM-u što već 12 godina ima potrebu i snagu sve dionike tržišta okupiti na jednom mjestu radi razmjene znanja, vizija i iskustava, kazao je Antonović. 

O razvoju tržišta u kontekstu DNA (Digital Network Act) govorio je pomoćnik ravnatelja HAKOM-a Domagoj Maričić, koji je izložio kontekst nastanka prijedloga DNA. Govoreći o onomu što je poznato u ovom trenutku, kazao je kako je pred Europskom komisijom i novom povjerenicom Hennom Virkkunen zadaća pretočiti programske dokumente u konkretan prijedlog DNA, a na sadržaj upućuju pitanja iz javnog poziva EK iz lipnja 2025. Cilj je uspostava punog jedinstvenog tržišta, uklanjanje zapreka za prekogranično poslovanje, dovršetak prelaska na optiku te regulacija prikladna za 5G, kao i softverski definirane mreže u oblaku. Pravci djelovanja su pojednostavljenje regulatornog okvira, spektar, jednaka pravila za sve sudionike, nova pravila o pristupu digitalnim mrežama, upravljanje. Pojednostavljenje regulatornog okvira uključuje smanjenje zahtjeva za izvještavanjem, pojednostavljenje režima prethodne obavijesti, dodatnu harmonizacija prava krajnjih korisnika, poticanje prekograničnih usluga, B2B i IoT bez regulacije. Što se tiče spektra potrebno je jačanje “peer review-a” procedure, ujednačavanje pravila za dodjelu spektra, dulje trajanje dozvola, uvjeti za 6G, EU solidarnost kod rješavanja smetnji, pravila za satelitsko pružanje usluga. Jednaka pravila za sve znače proširene definicije u skladu s tehnološkim realnostima, IP međupovezivanje i mrežnu neutralnost. Kad je u pitanju pristup, to znači napuštanje ex ante pojedinačne regulacije u korist simetrične regulacije temeljene na GIA-u, paneuropski veleprodajni proizvod, pravno obvezujući datum gašenja bakra. Također, predviđeno je jačanje uloge BEREC-a, odnosno spajanje BEREC-a i RSPG-a, pojasnio je Maričić. 

Kako će novi regulatorni okvir mogao utjecati na razvoj hrvatskog tržišta?

Uslijedila je panel rasprava na temu ˝Lideri o novom regulatornom okviru i kako bi mogao utjecati na razvoj hrvatskog tržišta˝, a u raspravi, koju je moderirao Obuljen, sudjelovali su odvjetnik Damir Kramarić, Marko Mišmaš, direktor slovenskog regulatornog tijela za elektroničke komunikacije (AKOS), koji dogodine preuzima mjesto predsjedavajućeg BEREC-a, Siniša Đuranović, član Uprave za korporativne poslove Hrvatskog Telekoma, Morana Čulo Jovičić, izvršna direktorica Sektora pravnih i regulatornih poslova Telemacha i Dejan Turk, član Uprave i glavni direktor A1 Hrvatska. S obzirom kako je u tijeku postupak usvajanja novog regulatornog okvira EU (Digital Network Act), čiji je cilj poboljšanje pristupa sigurnoj, brzoj i pouzdanoj povezivosti za prijelaz na infrastrukturu temeljenu na oblaku i umjetnu inteligenciju, lideri hrvatskih operatora govorili su o tomu kako bi novi regulatorni okvir mogao utjecati na razvoj hrvatskog tržišta.

Tijekom rasprave razgovaralo se o trenutnom regulatornom okviru i mogućnostima poboljšanja. Također, istaknuto je kako u Europi nedostaje investicijskog kapaciteta za dostići ciljeve digitalne dekade da bi se gigabitne mreže rasprostrle do svih kućanstva i to zbog fragmentiranosti Europe unatoč jedinstvenoj regulativi, zbog niza različitih pravila u mnogim državama, a fragmentiranosti su vezane uz spektar i broj operatora. Operatori posljednjih godina značajno ulažu, grade mreže, no rast na tržištu nije dugoročno održiv zbog rasta cijena i inflacije, istaknuo je Đuranović. Regulatorni okvir ima značajnu ulogu i operatorima je važna regulatorna predvidljivost kako bi znali u što ulagati jer već sad dolazi do pregradnje i neiskorištenosti mreža, naveo je Turk te je istaknuo kako će se u budućnosti okrenuti većem investiranju u ICT sektor i AI.  Govoreći o regulaciji, koja je potrebna, ali uz nužne izmjene, Čulo Jovičić je navela kako  Hrvatska ima primjer i deregulacije i simetrične regulacije, a koncept targetirane regulacije je dobar i ostavlja prostora za poticanje razvoja tržišta. Smatra kako su i njihove investicije doprinijele buđenju konkurencije, a značile su puno i za korisnike. Odvjetnik Kramarić smatra deregulaciju dobrom idejom, no naveo je i kako smo još uvijek u dominantnom procesu reregulacije gdje se postojeća regulacija zamjenjuje nekim novim paketima, naravno relaksirajući određena područja koja su važna.  

O promjenama unatrag posljednjih 15 godina govorio je Mišmaš, koji je istaknuo kako smo iz monopolnog tržišta prešli na oligopolni, gdje je s razvojem optičkih i mobilnih mreža sada puno različitih igrača. Sadašnji pravni okvir bio je za Europu uspješan, omogućio je niže cijene usluga u odnosu na Ameriku, a stopa razvoja mreža na istoj je razini. Budući regulatorni okvir mora adresirati tržišne i tehnološke promjene koje su se dogodile i za koje znamo da će se dogoditi. U osnovi regulatori trebaju efektivno raditi na sprječavanju otklanjanja nepravilnosti, koje se javljaju na tržištu. Trenutni pravni okvir potrebno je adekvatno nadograditi, a nadopune su potrebne kada su u pitanju današnja oligopolna tržišta gdje se događa vertikalna dezintegracija, virtualizacija mrežnih funkcija i uključivanje cloud infrastrukture, istaknuo je.  

Financiranje gigabitnih mreža bio je i ostat će zadatak operatora u Europi, države tu mogu pomoći sa subvencijama u područjima gdje nema komercijalnog interesa, istaknuo je Đuranović te je apelirao da se pronađe rješenje za preostalih pola milijuna kućanstava za koje nije predviđeno nikakvo financiranje. Regulacija je objektivno zastarjela, to je koncept star 23 godine, nastao na principima distribucije vrijednosti, a danas regulacija treba biti poticajna. Naveo je također kako ulazak velikih američkih igrača u Europu, koji koriste našu infrastrukturu, čime stvaraju vrijednost za sebe, ukazuje na našu nekonkurentnost, prereguliranost i druge probleme. -Mi više nismo klasični telekom operatori i u budućnosti ćemo to biti sve manje jer ćemo se pretvorit u digitalne kompanije i postati sve sličniji ovim igračima o kojima govorimo. Virtualiziramo svoje mreže, a AI je prilika da postanemo inovativni, naveo je. 

Napredak Hrvatske i preporuke Europske komisije

U nastavku konferencije Julijana Jančula Bauer iz HAKOM-ovog Ureda za širokopojasni pristup, izložila je pregled nalaza Izvješća o stanju digitalnog desetljeća 2025. s naglaskom na Hrvatsku. Govorila je o napretku u razvoju svjetlovodnih mreža i 5G tehnologije u usporedbi s pojedinim državama članicama, a poseban fokus izvješća bio je na izazovima ruralnih područja te na mogućnostima kako Hrvatska može ubrzati svoj put prema gigabitnoj budućnosti. Značajan je napredak u FTTP i 5G pokrivanju sa stopama rasta iznad EU prosjeka, a VHCN pokrivanje također dobro napreduje, što je u najvećoj mjeri posljedica EU sufinanciranja. U 2024. dopunjene su mjere u Nacionalnom Roadmapu vezane uz 5G mreže, a preporuke Europske komisije vezane uz Izvješće o stanju digitalnog desetljeća za 2025. odnose se na uvođenje ciljanih mjera za ubrzanje postavljanja i korištenja svjetlovodne mreže (take-up), primjenu regulatornih i financijskih mjera za poticanje izgradnje gušće 5G mreže (uz korištenje spektra u mm području) i ubrzanje implementacije sigurnih samostalnih 5G mreža (5G SA), uz poticanje prekogranične suradnje i promicanje inovativnih 5G primjena te koordinirano djelovanje za planiranje i razvoj pouzdane, suverene i otporne digitalne infrastrukture, koja uključuje jezgrene zemaljske, podmorske i satelitske mreže, diljem EU-a i s međunarodnim partnerskim zemljama, naglasila je. 

Kada možemo očekivati gašenje bakrene mreže?

Gašenje bakrene mreže, koje donosi brojne prilike, ali i zazove za sve sudionike na tržištu elektroničkih komunikacija, bilo je tema izlaganja Mladena Sikirice, rukovoditelja Odjela ekonomije tržišta u HAKOM-u. Korisnici migriraju s bakrenih na VHCN mreže, a u ovom trenutku 17 zemalja članica EU planira gašenje bakrene mreže, od čega je u 15 država već došlo do gašenja nekih dijelova, a u devet zemalja najavljeno je potpuno gašenje u razdoblju do 2040. U RH je procedura gašenja definirana u članku 114. Zakona o elektroničkim komunikacijama, a SMP operator mora obavijestiti HAKOM o rasporedu i uvjetima stavljanja dijelova mreže izvan uporabe ili zamjene novom infrastrukturom, primjerenom roku za obavješćivanje trećih osoba na koje taj prelazak (migracija) izravno utječe o prijelaznom razdoblju prelaska te treba dostaviti specifikaciju dostupnih zamjenskih proizvoda koji su najmanje usporedive kakvoće i kojima se pruža pristup poboljšanoj mrežnoj infrastrukturi. Ako na temelju podataka iz obavijesti HAKOM utvrdi da postupak gašenja/prelaska ne osigurava dostatnu zaštitu tržišnog natjecanja i prava krajnjih korisnika, odredit će uvjete za primjereni postupak prelaska, istaknuo je Sikirica. 

S obzirom kako je broj VHCN priključaka premašio broj bakrenih priključaka, sudionici panel rasprave  razgovarali su o tome je li došlo vrijeme za gašenje bakrene mreže. U panel raspravi na tu temu sudjelovali su Igor Vujović iz Unije potrošača Hrvatske, Stojan Nikolić iz tvrtke RUNE Crow, Morana Čulo Jovičić iz Telemacha i Marko Čavlović iz Hrvatskog Telekoma. 

- HT u ovom trenutku nema datum za odluku, tržište je snažno u ulaganju u VHCN mreže i taj proces je složen, resursno zahtjevan i dugotrajan. Ne isključujemo mogućnost pilot projekata u manjem opsegu, naveo je Čavlović, koji tvrdi kako nametanje datuma ne bi ubrzalo digitalnu tranziciju. Regulatorni okvir je u redu, no ključno je da HAKOM vlasnicima mreže pruži maksimalnu podršku. Definiranje kratkog roka može ugroziti tranziciju. 

-Konačno mišljenje o procesu imat ću kad vidimo konkretan plan i uvjete, regulator treba biti uključen, a nas bi najviše brinulo da proces završi tako da poremeti tržišne odnose. Pravovremena najava gašenja važna nam je iz više razloga, nama se gasi veleprodajna usluga i potrebno je migrirati i naše korisnike. Trebamo se pripremiti i sa svojim resursima jer svi sudjelujemo u tom procesu, istaknula je Čulo Jovičić. 

-Korisnici su svjesni da tehnologija ide naprijed, straha ima kod starijih korisnika u ruralnim područjima, njih je potrebno informirati i objasniti im kako je to dobrobit za njihova kućanstva i omogućit će im modernije usluge, naveo je Vujović, koji ne podržava žurne odluke.

RUNE Crow je spreman preuzeti korisnike s bakrene na optičku mrežu u područjima koja pokriva i u stanju je relativno brzo izgraditi mrežu. Ljudski resursi nisu im problem, no nisu za brze odluke. U Sloveniji još od proljeća nude popuste korisnicima kad su migracije u pitanju, kazao je Nikolić.  

Izazovi nacionalne implementacije NIS2 direktive – Možemo li u nesigurnim vremenima imati sigurne mreže?

Posljednja panel rasprava na temu ˝Implementacija Zakona o kibernetičkoj sigurnosti u sektoru elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga˝, koju je moderirala Vesna Gašpar, glavni stručnjak u Odjelu komunikacijskih usluga u HAKOM-u, dala je odgovore na niz pitanja vezanih uz ovo izazovno područje. Uvodno je predstavljen rad novoosnovanog Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost, a fokus rasprave u kojoj su sudjelovali Martina Dragičević iz ICT udruge poslodavaca, Usama Kalit iz tvrtke Optika Kabel, Aleksandar Klaić iz SOA-e i Krešimir Šipek iz ZSIS-a, bio je na izazovima nacionalne implementacije NIS2 direktive, s naglaskom na trenutno stanje i planirane aktivnosti implementacije Zakona o kibernetičkoj sigurnosti u sektoru elektroničkih komunikacija. Osim o izazovima s kojima se suočavaju operatori, razgovaralo se i o ulozi i podršci nadležnih institucija operatorima, osobito onim manjima, u prevladavanju tih izazova. 

Aleksandar Klaić govorio je o prethodno provedenom procesu implementacije koji je trajao duže od dvije godine, a cijeli proces započeo je još 2019. Razvijanje vrlo složenog okvira odvijalo se u suradnji 12 državnih tijela okupljenih kroz Koordinaciju za upravljanje nacionalnim krizama uz podršku Udruge poslodavaca i 70-ak ICT tvrtki. Novi okvir Zakona o kibernetičkoj sigurnosti sastoji se od novih 13 akata, a glavni akti su zakon, uredba i nacionalni program, ali i čitav niz smjernica, taksonomija i uputa, kao i plan Vlade. 

-Kao udruga smo od početka bili uključeni u proces implementacije, bila je to jedinstvena prilika sudjelovati i predlagati od samog početka regulatornog okvira, a kao koordinacija smo intenzivno radili na kreiranju 13 mjera i 94 podmjera iz priloga 2 i priloga 3 Uredbe, navela je Dragičević. Bili smo aktivni i u izradi smjernica za samoprocjenu i reviziju. 

Šipek je govorio o preobrazbi ZSIS-a koji je dobio nove ovlasti. Postali su revizori sigurnosti za državna tijela, dobili zadaću napisati set pravila za implementaciju zakona i uredbi, Smjernice za samoprocjenu, pravila za sigurnosnu certifikaciju i reviziju kibernetičke sigurnosti, a dalje trebaju krenuti s poslovima same certifikacije. Stupanjem na snagu uredbe u studenom 2024. počeli su teći rokovi za donošenje akta, uključen je maksimalan broj dionika kako bi se dobila njihova iskustva i znanja i svi ti doprinosi su implementirani i u oba akta. Smjernice su objavljene na vrijeme krajem svibnja, a pravila krajem kolovoza.  

Govoreći o provedbi, Usama Kalit je kazao kako mali operatori imaju problem s nedostatkom stručnog kadra kad je u pitanju kibernetička sigurnost i nedovoljno poznavanje problema, ali i sredstava. Operatorima je potrebna financijska podrška za održavanje infrastrukture, mehanizmi sufinanciranja, ali i omogućavanja prilagodbe sustavu. Rok od dvije godine je jako kratak, a ljude i sredstva nemamo. Neke mjere su im teško primjenjive, poput zapošljavanja barem dviju stručnih osoba ili osiguranja opreme u najmu, naveo je. 

-Oko 340 tisuća eura male operatore koštat će implementacija 13 mjera, a izvori financiranja su Nacionalno koordinacijsko središte koje djeluje u dijelu CARNET-a, koje je objavilo poziv za bespovratna sredstva. Mogu se prijaviti mikro i mali i srednji poduzetnici. Na razni EU-a postoje programi s budžetom za jačanje otpornosti, no prijava na takav poziv nešto je složenija, pojasnila je Dragičević.  

Image by Tung Nguyen from Pixabay