U strukturi financijske imovine kućanstava u Hrvatskoj smanjuje se udio gotovine i depozita, dok raste udio ulaganja u dužničke vrijednosne papire, što je potaknuto novim mogućnostima na tržištu kapitala, pokazuje analiza HGK o financijskoj imovini i depozitima kućanstava koja je predstavljena na okruglom stolom održanom povodom Svjetskog dana štednje u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

U strukturi financijske imovine kućanstava u Hrvatskoj smanjuje se udio gotovine i depozita, dok raste udio ulaganja u dužničke vrijednosne papire, što je potaknuto novim mogućnostima na tržištu kapitala, pokazuje analiza HGK o financijskoj imovini i depozitima kućanstava koja je predstavljena na okruglom stolom održanom povodom Svjetskog dana štednje u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

U županijskoj raspodjeli depozita kućanstava u kreditnim institucijama nema promjena u odnosu na prethodne godine. I dalje, uz Grad Zagreb na koji otpada 28 posto ukupnih depozita, koncentracija depozita prisutna je u sedam županija koje čine Jadransku Hrvatsku i gdje se  nalazi 42 posto ukupnih depozita. Na ostalih 13  županija otpada 30 posto ukupnih depozita. Najveće depozite po stanovniku ima Istarska županija (15.120 eura), a najmanje Vukovarsko-srijemska (5.014 eura). Prosjek na razini Hrvatske je 10.679 eura po stanovniku.

Na kraju lipnja ove godine u odnosu na lipanj 2024., oročeni depoziti su pali ili stagnirali u svim županijama, a samo je Međimurska županija imala veći rast (6,8%).

"Na razini županija vidljiv je snažan rast prekonoćnih depozita, što upućuje na rast zaposlenosti, plaća i kreditne aktivnosti u cijeloj Hrvatskoj. Istovremeno, pad oročenih depozita tijekom protekle godine pokazuje da su građani reagirali na smanjenja referentnih kamatnih stopa od strane Europske središnje banke pa onda i svih ostalih kamatnih stopa. Promjena strukture financijske imovine kućanstava u kojoj udio depozita pada govori o postupnom razvoju financijskog tržišta i pismenosti u Hrvatskoj", komentirao je Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK.

"Sutra, 31. listopada obilježavamo Svjetski dan štednje. To nam je prilika da se svatko od nas prisjeti važnosti odgovornog postupanja s vlastitim financijama. Odgovorno ponašanje prema novcu i važnost štednje se uče od malih nogu. Kao što je svaki pojedinac dužan odgovorno se ponašati prema osobnim financijama, tako se i država mora odgovorno ponašati prema javnim financijama. Samo savjesno i promišljeno ponašanje s osobnim i javnim financijama doprinosi ekonomskom i gospodarskom boljitku pojedinca i zajednice u cjelini", kazala je  Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica u Ministarstvu financija.

Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, navela je da su nekretnine i dalje važan oblik štednje u Hrvatskoj.

"U okruženju rasta BDP-a i zaposlenosti te znatnog porasta realnih plaća optimizam potrošača je na povišenoj razini – to potiče potrošnju, dok se stopa štednje sporo približava prosjeku europodručja. Nekretnine su i dalje među najvažnijim oblicima ulaganja u Hrvatskoj. U financijskoj imovini dominiraju depoziti, ali njihov udio pada, a raste udio imovine u dužničkim instrumentima. Kućanstva su u Hrvatskoj manje zadužena u odnosu na prosjek europodručja, no ubrzava se stopa rasta tog duga, što je potaknulo HNB da postroži kriterije kreditiranja potrošača od srpnja 2025.”, kazala je Švaljek.

U prvom panelu Štednja, ulaganja i financijska pismenost govorilo se o aktualnim trendovima i očekivanjima kod pojedinih oblika štednje i ulaganja, uz naglasak na značaj financijske pismenosti i ulogu novih tehnologija kod mladih prilikom odabira i korištenja financijskih usluga. U panelu su sudjelovali Tadija Vrdoljak, predsjednik Udruženja banaka i drugih financijskih institucija HGK i član Uprave Hrvatske poštanske banke, Marin Hrešić, predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK i predsjednik Uprave Eurizon Asset Management Croatia, Eva Horvat, predsjednica Grupacije mirovinskih fondova HGK i članica Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Božo Šaravanja, član Uprave Wiener osiguranja Vienna Insurance Group.

U fokusu drugog panela Tržište kapitala – izazovi i prilike za građane bili su izazovi i prilike koje građanima pruža tržište kapitala, stanje, kretanja i digitalizacija procesa na tržištu te nedavno doneseni Strateški okvir za razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj do 2030. godine o čemu su govorile Ivana Gažić, predsjednica Uprave, Zagrebačke burze, Gordana Soldo, savjetnica Uprave FINA-e i Martina Verić, članica Upravnog vijeća HANFA-e.

"Na tržištu kapitala osjeća se nova energija – sve je više izdavatelja i ulagača koji u ulaganjima prepoznaju priliku za dugoročno stvaranje vrijednosti. Važno je da to povjerenje nastavimo graditi. HANFA pritom vidi svoju ulogu ne samo u nadzoru, već i u poticanju razvoja tržišta, kroz podršku inovacijama i inicijative poput regulatornog sandboxa, koji otvara prostor novim idejama i sigurnijem ulaganju", kazala je Verić.

HGK u suradnji s financijskim institucijama i regulatorima kontinuirano provodi brojne aktivnosti u cilju informiranja i educiranja građana, posebice mladih, kako bi mogli donositi informirane i primjerene odluke vezane uz financije. Ove godine se obilježava 10 godina od donošenja prvog Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača.

Dosadašnji napori svih uključenih institucija imaju pozitivan utjecaj na razvoj financijske pismenosti građana, ali još uvijek ima prostora za daljnji napredak, jedan je od zaključaka okruglog stola. Zato će se aktivnosti usmjerene na financijsko opismenjavanje građana i gospodarstvenika nastaviti provoditi kroz aktivnosti iz Strategije razvoja tržišta kapitala te izradu novog Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje 2027.- 2032.