Prema istraživanju, hrvatski radnici u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg odmora, a upravo je ljeto razdoblje u kojem većina zaposlenih koristi najveći dio svojih slobodnih dana. No, ovogodišnji rezultati pokazuju da se navike polako mijenjaju.

Gotovo svaka treća osoba u Hrvatskoj ovog ljeta ostaje kod kuće, najčešće zbog nedostatka financijskih sredstava, potvrdilo je istraživanje koje je provela Alma Career Croatia.

Rezultati najnovijeg istraživanja o godišnjim odmorima, koje je provela Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka prepoznatljiva po portalu MojPosao, pokazuju da hrvatski zaposlenici ovog ljeta nešto opreznije planiraju odmor.

Prema istraživanju, hrvatski radnici u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg odmora, a upravo je ljeto razdoblje u kojem većina zaposlenih koristi najveći dio svojih slobodnih dana. No, ovogodišnji rezultati pokazuju da se navike polako mijenjaju.

Ljetni odmor sve se češće skraćuje

U odnosu na 2025. godinu, raste broj radnika koji tijekom ljeta planiraju iskoristiti manje dana godišnjeg odmora, kao i onih koji ove godine uopće ne planiraju putovanje.

Udio zaposlenika koji planiraju iskoristiti najviše sedam dana godišnjeg odmora porastao je s 15% u 2025. na 21% u 2026. godini. S druge strane, gotovo se prepolovio udio onih koji planiraju odmarati 21 dan ili dulje (lani 7%, a ove godine 3%). 

Najčešći izbor ipak ostaje odmor u trajanju od 8 do 10 dana, koji planira 37% ispitanika. Slijede oni koji će odmarati između 11 i 15 dana (29%) dok 10% zaposlenika planira godišnji odmor u trajanju između 15 i 20 dana.

Građani za ljetovanje i dalje najčešće biraju Jadran

Kada je riječ o destinaciji, Hrvatska i dalje ostaje prvi izbor. 

Više od polovice sudionika istraživanja (56%) planira ljetovati unutar zemlje, što je tek neznatno manje nego prošle godine, kada je taj udio iznosio 58%.

Nešto je manje i onih koji ovog ljeta planiraju putovanje u inozemstvo. Njihov udio pao je s 21% u 2025. na 17% ove godine.

Ipak, najveća promjena vidi se među onima koji uopće ne planiraju putovati. 

Njihov je udio u godinu dana porastao s 27% na 32%, što znači da gotovo svaki treći ispitanik ovog ljeta neće otići na ljetovanje.

U pozadini takve odluke najčešće su financije. Među ispitanicima koji neće putovati, čak 60% kao glavni razlog navodi nedostatak financijskih sredstava, u odnosu na 56% prošle godine.

Tjedan do dva na Jadranu, kraći ili duži odmor u inozemstvu

Razlike postoje i u trajanju odmora, ovisno o tome ljetuju li ispitanici u Hrvatskoj ili putuju u inozemstvo.

Oni koji ljetuju u Hrvatskoj najčešće biraju klasičan odmor od jednog do dva tjedna. Čak 78% njih planira odmarati između 8 i 15 dana.

Ljudi koji putuju u inozemstvo češće biraju ili vrlo kratka ili znatno dulja putovanja.

Tako 21% ispitanika koji putuju izvan Hrvatske planira odmor od sedam dana ili kraće, dok je među onima koji ostaju u Hrvatskoj takvih 10%.
Na drugom kraju spektra, 7% putnika u inozemstvo planira odmor dulji od tri tjedna, dok među onima koji ljetuju u Hrvatskoj takav odmor planira svega 2%.

Neograničen godišnji odmor zvuči idealno, ali...

Često nam se čini da godišnjeg odmora nikada nema dovoljno. Upravo zato neke kompanije, osobito u SAD-u, eksperimentiraju s modelom neograničenog broja dana godišnjeg odmora.

A što o takvom modelu misle hrvatski zaposlenici?

Mnogima je koncept privlačan, no istodobno sumnjaju koliko bi ga bilo moguće kvalitetno i pošteno primijeniti u hrvatskom poslovnom okruženju.

Najčešće dvojbe odnose se na moguće skrivene zamke takvog modela. Primjerice neizrečeni pritisak da se ne koristi „previše” slobodnih dana, nejasna očekivanja poslodavaca te pitanje bi li zaposlenici uopće osjećali dovoljno sigurnosti da takvu pogodnost koriste bez straha da će ih se zbog toga negativno percipirati.

S druge strane, dio ispitanika smatra da bi veća sloboda u korištenju godišnjeg odmora mogla dovesti do odmornijih, zadovoljnijih i produktivnijih zaposlenika. Drugi upozoravaju da bi bez jasno postavljenih pravila i odgovornosti moglo doći i do zloupotrebe sustava.

O istraživanju:

U istraživanju je sudjelovalo gotovo 500 ispitanika, među kojima većinu čine žene (78%), dok muškarci čine 22% uzorka. Promatrano prema dobi, najzastupljeniji su ispitanici rođeni između 1960. i 1980. godine, koji čine 44% uzorka. Slijede rođeni između 1981. i 1995. godine s udjelom od 40%, dok mlađi ispitanici, rođeni nakon 1995. godine, čine 16%.

Velika većina sudionika istraživanja je zaposlena, njih 89%, dok je 7% nezaposleno. Preostali ispitanici su studenti ili imaju drugi radni status. Među zaposlenima, najveći udio radi u velikim tvrtkama s 200 i više zaposlenika (44%). U srednje velikim tvrtkama, koje zapošljavaju između 20 i 199 ljudi, radi 30% ispitanika, dok je 19% zaposleno u malim tvrtkama s do 19 zaposlenika. Za 7% ispitanika podatak o veličini tvrtke nije primjenjiv jer trenutačno nisu zaposleni.

Foto: Canva