Hrvatski je energetski sektor u 2025. počeo dobivati jasniji okvir i stabilniji smjer razvoja. Sektor za industriju i održivi razvoj HGK te relevantna energetska Udruženja tako ocjenjuju proteklu godinu – nakon razdoblja kriza i čestih intervencija, pokazala je anketa među članicama u sektoru energetike. Proteklu godinu obilježila su tri ključna događanja u energetskom sektoru.

Hrvatski je energetski sektor u 2025. počeo dobivati jasniji okvir i stabilniji smjer razvoja. Sektor za industriju i održivi razvoj HGK te relevantna energetska Udruženja tako ocjenjuju proteklu godinu – nakon razdoblja kriza i čestih intervencija, pokazala je anketa među članicama u sektoru energetike. Proteklu godinu obilježila su tri ključna događanja u energetskom sektoru.

Tvrtke članice Udruženja energetike HGK, Udruženja obnovljivih izvora energije HGK i Udruženja distributera i opskrbljivača plinom HGK energetskim događajem godine smatraju donošenje ažuriranog Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP). Tržištu i gospodarstvu dao je jasniji signal kamo se hrvatska energetika kreće i u kojem se vremenskom horizontu očekuju ključne promjene.

"Energetski sektor traži predvidivost, a NECP je ozbiljan korak prema tome da se investicije u obnovljive izvore, mrežu i nove tehnologije planiraju dugoročno, a ne stihijski. Ključno će biti i kako će plan provoditi operatori elektroenergetskih mreža, ali bez tog okvira provedba uopće ne bi bila moguća", pojašnjava direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac.

Drugi važan događaj – koji se po broju glasova članica pokazao jednako važnim kao i NECP - je prelazak granice od 1 GW instalirane solarne snage. Time je solarna energija u Hrvatskoj iz višegodišnje faze sporijeg razvoja prešla u izvor energije koji  ima sve veći potencijal za pokrivanje potreba za električnom energijom. To je dokaz interesa građana i poduzetnika, ali i potvrđuje da se obnovljivi izvori, unatoč ograničenjima mreže i administracije, ipak uspijevaju razvijati, osobito na distribucijskoj mreži koja  ima kapaciteta za prihvat elektrana.

Kao treći najvažniji energetski događaj godine tvrtke članice HGK ističu daljnje jačanje sigurnosti opskrbe kroz plinsku i LNG infrastrukturu,  u što su uložene stotine milijuna eura.  Članice pozdravljaju sve izraženije otvaranje teme geotermalne energije. Iako geotermalni projekti još nisu masovno realizirani, 2025. godina pokazala je da se o tom potencijalu počinje ozbiljnije razmišljati – ne samo kao o obnovljivom izvoru, nego i kao stabilnom, baznom izvoru energije koji može imati važnu ulogu u budućem energetskom miksu, osobito za toplinarstvo u gradovima.

"Vjerujemo da će se snažan rast kapaciteta u  sunčanim elektranama nastaviti, uz prateće baterijska pohrane, što je tehnologija koja dolazi i ima kapacitet povećati korištenje zelene energije. Plinacro nastavlja investicije a LNG terminal sada ima još veći kapacitet, što odlično pozicionira Hrvatsku, energetski i geopolitički. U 2026. očekujemo da će konačno biti poznata cijena priključenja novih elektrana  na mrežu. Dobre zakonodavne temelje imamo – možemo  graditi na njima i napredovati",  istaknula je Šćulac.

U 2026. iz riječi u djela – iz okvira u projekte

"Ako je 2025. godina donijela jasnije okvire, 2026. će vrlo vjerojatno biti godina u kojoj će se pokazati koliko smo spremni te okvire pretvoriti u konkretne projekte. Glavni izazovi bit će operativni, a ne deklarativni", poručuje potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.

Anketa među članicama detektirala je i ključne izazove za 2026. Ciljevi NECP-a su postavljeni ambiciozno, ali 2026. će jasno pokazati postoje li dovoljni kapaciteti – od mreže, preko administracije, do stručne radne snage – da se ti ciljevi ostvare u predviđenim rokovima.

Drugi veliki izazov odnosi se na elektroenergetsku mrežu. Rast solara i drugih obnovljivih izvora već sada stvara pritisak na sustav, a u 2026. bi ograničenja priključenja mogla postati jedno od glavnih uskih grla energetske tranzicije.

Treći izazov bit će trošak tranzicije za gospodarstvo. Ulaganja u dekarbonizaciju, prilagodbu poslovanja i nove tehnologije sve će se snažnije osjećati, posebno u energetski intenzivnim sektorima, što otvara pitanje konkurentnosti.

Geotermalna energija nosi i dodatni izazov, iako potencijal postoji, ključna pitanja u 2026. bit će kako ubrzati istraživanja, smanjiti investicijski rizik i osigurati regulatorni okvir koji će omogućiti da se taj potencijal počne stvarno koristiti, a ne ostane samo na razini planova.

"Priuštive i stabilne cijene energije pitanje su nacionalnog gospodarskog interesa. Hrvatska mora voditi energetsku politiku koja štiti gospodarstvo, radna mjesta i konkurentnost naših poduzeća. Energetska tranzicija treba biti odgovorna i postupna, uz kompromis između razvoja obnovljivih izvora i sigurnosti opskrbe. Ne smijemo dopustiti da teret promjena padne na gospodarstvo ili ugrozi razvoj u energetskom sektoru. U 2026. očekujemo snažniji fokus na domaću proizvodnju energije i veću predvidljivost tržišta kako bi energija bila pouzdan oslonac razvoja hrvatskog gospodarstva", rekao je Radoš.