Ulaganja u eri novih tehnologija i brzih promjena zahtijevaju znanje, strategiju i dugoročnu perspektivu, istaknuto je na okruglom stolu Kako sačuvati realnu vrijednost novca u izazovnim vremenima, koji je u Hrvatskoj gospodarskoj komori okupio predstavnike financijske industrije, tržišta plemenitih metala i sektora nekretnina.

Ulaganja u eri novih tehnologija i brzih promjena zahtijevaju znanje, strategiju i dugoročnu perspektivu, istaknuto je na okruglom stolu Kako sačuvati realnu vrijednost novca u izazovnim vremenima, koji je u Hrvatskoj gospodarskoj komori okupio predstavnike financijske industrije, tržišta plemenitih metala i sektora nekretnina.

Rast vrijednosti različitih oblika imovine, sve veća dostupnost investicijskih proizvoda, digitalizacija i primjena umjetne inteligencije dodatno su povećali potrebu za novim znanjima i informacijama u cilju razumijevanja novih prilika za štednju i ulaganja.

Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja pojasnio je temeljne funkcije novca i čimbenike koji određuju njegovu realnu vrijednost, naglasivši važnost vremena i rizika u donošenju investicijskih odluka.

"Često se kod investicijskih odluka zanemaruje važnost vremenskog horizonta. Koliko uložiti, s kojim ciljem i u kojem vremenskom razdoblju jednako je važno znati kao i imati jasan stav o tome u koju imovinsku klasu uložiti", kazao je Šaravanja.

Prema podacima koje je iznio, inflacija je u petogodišnjem razdoblju od 2021. do 2025. rasla 27,8 posto, što znači da 100 eura iz 2021. danas vrijedi 72,2 eura. Istodobno su prosječne neto plaće u navedenom razdoblju rasle za 53 posto. U promatranom razdoblju cijena unce zlata rasla je za 137 posto, a cijene stambenih nekretnina za 71 posto.

U strukturi financijske imovine kućanstava u Hrvatskoj i dalje dominiraju depoziti, iako njihov udio posljednjih nekoliko godina opada, dok istodobno raste udio ulaganja u dužničke vrijednosne papire, potaknut razvojem tržišta kapitala. Depoziti stanovništva na kraju 2025. godine iznosili su 42,3 milijardi eura.

Zbog promjena na financijskim tržištima i novih investicijskih prilika raste interes javnosti za učinkovito upravljanje novcem i zaštitu kapitala od inflacije, o čemu se govorilo na panelu Kako sačuvati realnu vrijednost novca u izazovnim vremenima.

Direktor sektora investicijskog zlata u Auro Domus grupi Vladimir Potočki naglasio je kako zlato ima posebnu ulogu u očuvanju vrijednosti kapitala u razdobljima izraženih makroekonomskih neravnoteža i geopolitičkih neizvjesnosti. Upravo zbog svoje anticikličke prirode, zlato je izvrsno pozicionirano da doprinese diverzifikaciji portfelja te ostvarenju dugoročne zaštite od inflacije i ostvarenja značajne kapitalne dobiti.

"Zlato predstavlja sidro, odnosno trajni temelj stabilnosti i sigurnosti portfelja, posebice u izazovnim vremenima", zaključio je Potočki.

Voditelj prodaje i marketinga u društvu Genius by InterCapital Marko Bogdan rekao je da financijska tržišta nude najširu paletu instrumenata te da su dionička tržišta kroz povijest bila najsnažniji alat za stvaranje dugoročnog bogatstva.

"Zahvaljujući digitalizaciji, diversificirani portfelj danas je moguće izgraditi već s 50 eura, što znači da investiranje više nije privilegij bogatih, nego razumna i dostupna opcija za svakoga tko želi sačuvati i povećati vrijednost svog novca", istaknuo je Bogdan.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović predstavio je stanje i trendove na tržištu nekretnina te ulogu ovog oblika imovine u zaštiti od inflacije i dugoročnom očuvanju vrijednosti kapitala.

"Tržište nekretnina trenutno se nalazi u fazi usporavanja, obilježenoj smanjenjem broja transakcija (oko 13 %), izraženijim jazom između traženih i realiziranih cijena te osjetnim padom kupnje od strane stranih državljana. Istodobno, ograničena ponuda, kontinuirana izgradnja i stabilna dugoročna potražnja potvrđuju nekretnine kao jedan od ključnih instrumenata očuvanja realne vrijednosti kapitala u razdobljima povećane neizvjesnosti", rekao je Ranilović.

"Socijalna uloga države se polako gubi, a naglasak na pojedincu je sve veći: zdravstveno osiguranje, mirovinska štednja, visokoškolsko obrazovanje. U takvim uvjetima, financijska pismenost nameće se kao temeljna životna vještina 21. stoljeća. Ona pomaže u izbjegavanju financijskih prijevara, povećava sposobnost upravljanja štednjom i razumijevanju digitalnih financijskih usluga", naglasila je Petra Posedal Šimović s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

HGK kontinuirano provodi razne edukativno informativne aktivnosti koje imaju za cilj povećanje razine financijske pismenosti i zaštite potrošača.