U fokusu ovogodišnje konferencije bili su kibernetička sigurnost i privatne 5G mreže, a predstavljeni su i primjeri primjene dronova i umjetne inteligencije u poljoprivredi.

U fokusu ovogodišnje konferencije bili su kibernetička sigurnost i privatne 5G mreže, a predstavljeni su i primjeri primjene dronova i umjetne inteligencije u poljoprivredi. 

  U organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu održana je sedma konferencija Dan novih tehnologija. Konferencija je i ove godine okupila stručnjake iz područja elektroničkih komunikacija, digitalnih tehnologija i kibernetičke sigurnosti, a sudjelovali su i učenici XV. gimnazije (MIOC) te studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva, s ciljem popularizacije STEM područja među mladima.

U fokusu ovogodišnjeg izdanja bili su kibernetička sigurnost i privatne 5G mreže, a kroz šest tematskih izlaganja obrađene su i teme primjene dronova i umjetne inteligencije u poljoprivredi.

Konferenciju je otvorio predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen, istaknuvši važnost susreta regulatora, poduzetnika i akademske zajednice, kao i uključivanja učenika i studenata u raspravu o razvoju novih tehnologija.

„HAKOM u okviru zakonom propisanih ovlasti provodi i obveze koje proizlaze iz Akta o digitalnim uslugama, a u narednom razdoblju očekujemo i preuzimanje zadaća povezanih s drugim europskim zakonodavnim okvirom u digitalnom području“, rekao je Obuljen te pozvao sudionike na razmjenu iskustava i daljnju suradnju.

Uvodno izlaganje o hrvatskoj kvantnoj komunikacijskoj mreži održali su Bojan Schmidt iz CARNET-a i Martin Lončarić iz Instituta Ruđer Bošković. Predstavili su projekt CROQCI, koji je dio europske inicijative za razvoj kvantnih komunikacijskih infrastruktura, te projekt QuGNOPs, usmjeren na daljnji razvoj nacionalne mreže i njezino povezivanje s budućim europskim sustavima.

Istaknuto je kako je u Zagrebu već izgrađena eksperimentalna kvantna komunikacijska mreža i pripadajuća optička infrastruktura, što predstavlja temelj za njezino daljnje širenje i nadogradnju te pridonosi jačanju nacionalnih kapaciteta u području kibernetičke sigurnosti.

O sigurnosnim izazovima kvantnih komunikacija govorio je Zlatan Morić, voditelj Katedre za kibernetičku sigurnost na Sveučilištu Algebra Bernays. U izlaganju je upozorio na razliku između teorijske sigurnosti kvantnih komunikacija i sigurnosti stvarnih sustava, koji ovise o načinu implementacije, uređajima i integraciji s postojećom infrastrukturom.

„Kvantna tehnologija ne uklanja potrebu za kibernetičkom sigurnošću. Ona rješava jedan specifičan problem, dok pitanja autentifikacije, upravljanja sustavima, zaštite krajnjih uređaja i korisnika ostaju jednako važna kao i prije. Sigurnost nije svojstvo same tehnologije, nego cijelog sustava“, istaknuo je Morić.

O temi sigurnosti svemirskih misija govorila je Daniela Jović, stručnjakinja u svemirskoj industriji i voditeljica misije prvoga hrvatskog satelita CroCube. U izlaganju je upozorila na suvremene prijetnje poput kibernetičkih napada, ometanja i lažiranja signala te naglasila da sigurnost danas mora biti sastavni dio planiranja i razvoja svake misije.

„Sigurnost se više ne može promatrati kao nešto što se dodaje na kraju. Ona mora biti uključena od samoga početka, već u fazi projektiranja misije, jer satelit nije izoliran objekt, nego dio šireg sustava koji uključuje proizvodnju, transport, integraciju, zemaljske stanice i operacije“, rekla je Jović.

Robert Manenica iz Hrvatskog Telekoma održao je predavanje o primjeni privatnih 5G mreža u poslovno kritičnim okruženjima. Predstavio je primjere implementacije u Luci Rijeka i zračnim lukama te istaknuo važnost pouzdane, upravljive i predvidljive komunikacijske infrastrukture za automatizaciju, sigurnost i daljnji razvoj.

O ulozi privatnih 5G mreža u industriji govorio je i Josip Dulj iz tvrtke Markoja, koji se osvrnuo na primjere njihove primjene u lučkom sustavu te na okolnosti u kojima 5G mreže predstavljaju opravdano i učinkovito rješenje, osobito kada su ključni pokrivenost, mobilnost i sigurnost.

Posljednje izlaganje, o primjeni dronova i umjetne inteligencije u poljoprivredi, održala je Ivana Rendulić Jelušić iz tvrtke ALTI AGRO d.o.o. U izlaganju je pokazano kako se podaci prikupljeni senzorima, dronovima i analitičkim alatima mogu koristiti za preciznije upravljanje proizvodnjom, osobito u vinogradarstvu.

Naglašeno je da takve tehnologije ne zamjenjuju stručnjake, nego im omogućuju kvalitetniji uvid u stanje nasada, brže donošenje odluka i učinkovitije upravljanje resursima.

Nakon pojedinačnih izlaganja održana je panel-rasprava pod nazivom „Sigurna budućnost“, u kojoj su sudjelovali svi predavači. U raspravi je još jednom istaknuta važnost sigurne, pouzdane i neovisne povezanosti kao jednog od temelja digitalne sigurnosti i gospodarskog razvoja.