Prvi dan IX. Kongresa sudskih vještaka otvorio je pitanja kvalitete nalaza, posebnog zakona, antikorupcije i granica umjetne inteligencije. U subotu slijede teme: Novi Sad, Vjesnik, liječničke pogreške, poslovni neuspjesi, digitalni euro, romobili i naleti na divljač

Prvi dan IX. Kongresa sudskih vještaka otvorio je pitanja kvalitete nalaza, posebnog zakona, antikorupcije i granica umjetne inteligencije. U subotu slijede teme: Novi Sad, Vjesnik, liječničke pogreške, poslovni neuspjesi, digitalni euro, romobili i naleti na divljač

ZAGREB, 2. listopada 2026. – Kad sud treba utvrditi vrijednost tvrtke ili nekretnine, visinu štete, uzrok građevinskog problema ili je li pri liječenju došlo do komplikacije ili pogreške, stručni nalaz često postaje jedna od ključnih podloga za odluku. Upravo su kvaliteta, provjerljivost i odgovornost za takve nalaze bile u središtu prvog dana IX. Kongresa sudskih vještaka RH, otvorenog u zagrebačkom Westinu. Dvodnevni skup Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja okupio je više od 60 predavača iz pravosuđa, medicine, graditeljstva, gospodarstva i drugih struka, ali i rekordan broj sudionika – njih više od tisuću.

Predsjednica HDSViP-a Melita Bestvina Krnić naglasila je da Kongres nije namijenjen samo raspravi o sporovima koji su već završili na sudu. „Kongres sudskih vještaka javnosti ne nudi samo pregled sporova sa suda, nego i upozorenja na ono što im često prethodi: lošu procjenu rizika, pogrešne podatke, nejasne ugovorne pretpostavke i odluke donesene bez dovoljno kvalitetne stručne podloge“, poručila je na otvorenju.

Govoreći o potrebi za posebnim Zakonom o sudskim vještacima, uobičajenim unutar EU, Bestvina Krnić prenijela je komentar bivše ministrice pravosuđa Vesne Škare Ožbolt, koja je na Kongresu predstavila prijedlog zakona: 

„Zakon ne tražimo zbog povlastica. Tražimo ga zato što se komora, stegovna odgovornost, obvezno usavršavanje, rokovi plaćanja i sudska zaštita ne mogu urediti samo jednim običnim pravilnikom.“ 

Bestvina Krnić naglasila je i da je svakom sucu, građaninu ali i sudskom vještaku važno:

 „složen stručni nalaz pretvoriti u dokaz koji je razumljiv objema stranama u sporu. No zbog mizerne satnice koju imaju sudski vještaci – a koja je i dalje manja od propisane studentske – sve manje kolega se usavršava u ovom području dok nove, mlađe generacije, za to nemaju interes. Već sada u Hrvatskoj ne postoje sudski vještaci za pojedina područja, a za ona područja gdje imamo aktivne članove na nalaz vještačenja se često dugo čeka. Zbog svega toga najviše ispaštaju građani, ali i kolege iz pravosudnog sustava, jer se sporovi zbog toga ponekad nepotrebno odulje“.

Na otvorenju je kao izaslanica predsjednika Vlade RH govorila i državna tajnica Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Vedrana Šimundža Nikolić, koja je vezano za potrebu osnivanja Komore sudskih vještaka – također uobičajenog oblika organiziranja vještaka u EU  – izrazila mišljenje da po tom pitanju HDSViP-u: „Treba dati apsolutnu potporu, bez puno premišljanja“.

Govorile su i Sanja Bezbradica Jelavić, sutkinja Ustavnog suda RH, u ime predsjednika toga suda; Vlasta Feuš, predsjednica Općinskog građanskog suda u Zagrebu; pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter; rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić te Davorka Budimir, predsjednica Transparency Internationala Hrvatska.

Prvog dana raspravljalo se o ulozi vještaka u parničnim, upravnim i drugim sudskim postupcima, metodološkim standardima, zaštiti prava stranaka i granici između stručnog mišljenja i sudske odluke. Davorka Budimir govorila je o vještacima kao neovisnom i odgovornom dijelu antikorupcijskog sustava, Vesna Škare Ožbolt o potrebi posebnog zakonskog uređenja struke, a Ana Stanič, Mario Fraculj i Kamilo Antolović o AI-ju, etici i odgovornosti za zaključke koje tehnologija može pomoći oblikovati, ali ih ne smije preuzeti od stručnjaka.

U subotu, 3. listopada, Kongres se nastavlja u pet stručnih sekcija. Među temama su konstrukcijska analiza rušenja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, posljedice požara Vjesnika, stvarne uštede nakon energetske obnove i utjecaj klimatskih promjena na vrijednost nekretnina. Medicinski dio otvara pitanje kada je loš ishod liječenja komplikacija, a kada pogreška, ekonomisti će govoriti o poslovnom neuspjehu, digitalnom euru, AI-ju i kružnim PDV prijevarama, a prometni vještaci o električnim romobilima i naletima na divljač.

Kongres tako otvara pitanja koja daleko nadilaze samu struku: tko i kako provjerava kvalitetu vještačenja, koliko je stručna kontrola dostupna građanima i poduzećima, kako spriječiti da loša procjena rizika završi skupim sporom te gdje, u vremenu sve šire uporabe umjetne inteligencije, mora ostati posljednja riječ čovjeka.

Kompletan program Kongresa nalazi se na poveznici: https://www.sudski-vjestaci.hr/