U vrijeme intenzivnih ulaganja u infrastrukturu, odluke o raspodjeli rizika donesene već pri ugovaranju mogu biti presudne za uspješnu realizaciju velikih građevinskih projekata i sprječavanje skupih i dugotrajnih sporova. Kako pravodobno prepoznati rizike, spriječiti sporove i učinkovitije ih rješavati, u fokusu je Četvrte godišnje regionalne konferencije o arbitraži i alternativnom rješavanju sporova – Sporovi u građevinskim projektima, koja se održava u Dubrovniku.

U vrijeme intenzivnih ulaganja u infrastrukturu, odluke o raspodjeli rizika donesene već pri ugovaranju mogu biti presudne za uspješnu realizaciju velikih građevinskih projekata i sprječavanje skupih i dugotrajnih sporova. Kako pravodobno prepoznati rizike, spriječiti sporove i učinkovitije ih rješavati, u fokusu je Četvrte godišnje regionalne konferencije o arbitraži i alternativnom rješavanju sporova – Sporovi u građevinskim projektima, koja se održava u Dubrovniku.

Podaci ICC Dispute Resolution Services za 2025. godinu pokazuju razmjere tih rizika gdje građevinarstvo čine 28 posto svih novih predmeta ICC-a, te dodatnih 15 posto čini energetski sektor. Tako je prošle godine pokrenut 881 novi predmet, a ukupna vrijednost svih predmeta dosegnula 299 milijardi američkih dolara.

"Činjenica da čak 43 posto novih svjetskih sporova dolazi iz građevinarstva, i energetike pokazuje koliko je važno pravodobno upravljati rizicima. Izmijenjena Arbitražna pravila ICC-a za 2026. donose veću proceduralnu fleksibilnost i brže postupke, što poduzetnicima znači manje troškove i kraće trajanje sporova", istaknula je Marina Rožić, potpredsjednica HGK i glavna tajnica ICC Hrvatska, te je dodala kako pravodobno prepoznavanje rizika postaje presudno pogotovo u vrijeme intenzivnih ulaganja u infrastrukturu u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi.

Nova Arbitražna pravila ICC-a, koja su stupila na snagu 1. lipnja ove godine, donose niz promjena usmjerenih na jednostavnije i brže rješavanje sporova. Među njima su povećanje vrijednosnog praga za primjenu ubrzanog postupka na četiri milijuna američkih dolara, uvođenje izrazito ubrzanog arbitražnog postupka te promjene u upravljanju predmetima.

Viša savjetnica u Runeland Law AB, članica Dispute Board Chambers i potpredsjednica globalne Komisije ICC-a za arbitražu i alternativno rješavanje sporova Aisha Nadar, predstavila je glavne izmjene i njihov značaj za međunarodnu arbitražu.

"Promjene u geopolitičkom i poslovnom okruženju sve snažnije utječu na građevinske projekte, od načina ugovaranja i upravljanja rizicima do rješavanja sporova. Zato smo  se konferenciju usmjerili na pitanja s kojima se susrećemo u praksi, od novih tehnologija i različitih modela ugovaranja do učinkovitijeg sprječavanja i rješavanja sporova. Uz nova Arbitražna pravila ICC-a iz 2026. godine, ističemo i praktične alate poput vijeća za rješavanje sporova, koja omogućuju da se problemi rješavaju već tijekom provedbe projekta, prije nego što prerastu u dugotrajne i skupe sporove", istaknula je Nadar.

Važan dio konferencije posvećen je mogućnostima da se problemi riješe prije ili tijekom arbitražnog postupka, Jasminka Čorda Truhar, partnerica u Hanžeković & Partneri, članica Međunarodnog arbitražnog sudišta ICC-a i predsjednica Komisije ICC Hrvatska za arbitražu i alternativno rješavanje sporova, uz važnost edukacije poslovne zajednice istaknula je različite mogućnosti koje su strankama na raspolaganju.

"U građevinskim projektima, a pogotovo onim složenim, važno je o mogućem sporu razmišljati prije nego što on uopće nastane. Uz već poznate alate kao što su stalna vijeća za rješavanje sporova, angažiranje neovisnih stručnjaka za pojedina sporna pitanja te mirenje prije i tijekom arbitraže, dostupni su im i novi modeli ugovaranja, poput alliance ugovora, koji pak otvaraju prostor za drukčiju raspodjelu rizika i veću suradnju investitora i izvođača, što također može pridonijeti sprječavanju sporova", istaknula je Čorda Truhar.

Kod velikih građevinskih projekata prevencija sporova ima i vrlo konkretnu financijsku dimenziju jer se pravodobnim prepoznavanjem i raspodjelom rizika već u fazi ugovaranja mogu izbjeći znatni troškovi koje mogu doijeti dugotrajni sporovi, kašnjenja i zastoji u realizaciji projekta. Arent van Wassenaer, međunarodni odvjetnik za građevinsko pravo, arbitar i član Vijeća za rješavanje sporova, upozorio je kako građevinski spor može nastati u trenutku kada se određuje tko preuzima pojedine rizike, kako se formira cijena i što se događa kada stvarna situacija odstupi od plana.

"Rizik prenesen na stranku koja njime ne može upravljati uvijek se vraća, s kamatama i u obliku spora. Kooperativno ugovaranje, rano uključivanje izvođača radova i stalni odbor za rješavanje sporova nisu neobvezujuće opcije; to je najisplativije osiguranje koje projekt može imati", poručio je van Wassenaer.

 Izvor: Mihael Matijaščić

Stručnjaci iz Finske, Brazila, zemalja Perzijskog zaljeva, Hrvatske i Nizozemske otvorili su pitanje u kojoj mjeri odabrani model ugovora određuje prirodu budućeg spora. Posebna pozornost posvećena je kooperativnom ugovaranju te stalnim (Standing) i ad hoc vijećima za rješavanje sporova (DAB), odnosno njihovoj ulozi u rješavanju problema tijekom realizacije projekta.

Uz ugovorne rizike, konferencija je otvorila i pitanje jesu li postojeći mehanizmi rješavanja međunarodnih sporova spremni odgovoriti na promjene u globalnom poslovnom okruženju.

"Međunarodna trgovina i ulaganja počivaju na povjerenju da će se sporovi rješavati neovisno, neutralno i pouzdano, bez obzira na politička kretanja. To načelo, na kojem je prije više od stoljeća utemeljen sustav rješavanja sporova ICC-ja, danas je možda važnije nego ikada. U vremenu snažnih geopolitičkih i ekonomskih previranja tvrtke su izložene sve složenijim rizicima, zbog čega im je potrebna sigurnost da na raspolaganju imaju mehanizme rješavanja sporova koji mogu odgovoriti na nepredvidive okolnosti i omogućiti nastavak prekogranične trgovine i ulaganja", istaknula keynote govornica Marion Smith KC, odvjetnica, arbitar, rješavateljica sporova i medijatorica iz 39 Essex Chambers Smith.

Nova arbitražna pravila u fokusu drugog dana konferencije

Drugi dan konferencije bio je posvećen praktičnoj primjeni novih Arbitražnih pravila Međunarodne trgovačke komore (ICC) iz 2026. godine, s naglaskom na pojednostavljenje postupaka, neovisnost i nepristranost arbitara te mogućnosti bržeg i učinkovitijeg rješavanja sporova.

Jedna od važnijih novosti odnosi se na ukidanje akta o misiji kao obveznog koraka u arbitražnom postupku. Njegove funkcije preuzimaju rana konferencija o vođenju postupka i prvi postupovni nalog, čime se nastoje smanjiti administrativno opterećenje, troškovi i moguća kašnjenja.

"Riječ je o evoluciji, a ne o revoluciji. Pravila se razvijaju u skladu s vremenom: zadržavaju važne funkcije koje postupovni alati imaju u arbitraži, ali ne nužno na isti način kao dosad", istaknuo je Fran Pelicarić, odvjetnik-partner u Odvjetničkom društvu Pelicarić i Smerdel.

Nova pravila donose i dodatna pojašnjenja obveze otkrivanja okolnosti koje bi mogle dovesti u pitanje neovisnost i nepristranost arbitara, pri čemu samo otkrivanje takvih okolnosti ne znači automatski izuzeće arbitra. Među promjenama su i elektroničko podnošenje dokumenata kao pravilo, mogućnost elektroničkog potpisivanja pravorijeka te fleksibilnije određivanje rokova za donošenje odluka, ovisno o složenosti pojedinog predmeta.

Posebna pozornost posvećena je hitnim i ubrzanim arbitražnim postupcima. Doc. dr. sc. Petar Ceronja s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavio je nove mogućnosti postupanja hitnog arbitra, uključujući izdavanje preliminarnog naloga bez prethodnog obavještavanja druge strane, primjerice radi sprječavanja raspolaganja imovinom ili uništavanja dokaza, uz osiguravanje prava stranaka na očitovanje.

O prednostima ubrzanog postupka govorila je odvjetnica Zrinka Mustafa Prelić, istaknuvši da se taj model pokazao uspješnim u rješavanju manje složenih sporova uz niže troškove i kraće rokove.

"Ubrzani postupak u ICC-ju priča je o uspjehu. Stranke mogu ugovoriti primjenu tih pravila i to često čine", naglasila je.

Predstavljen je i novi vrlo ubrzani arbitražni postupak, koji se primjenjuje isključivo na temelju sporazuma stranaka i predviđa dodatno skraćivanje rokova. Odvjetnik Hrvoje Kurelec upozorio je da takav postupak, unatoč prednostima brzog odlučivanja, nije prikladan za sve vrste sporova, osobito za složene građevinske predmete, ali može biti koristan u pojedinim tehnološkim i drugim sporovima u kojima je brzina odlučivanja posebno važna.

Završni dio konferencije bio je posvećen alternativnom rješavanju sporova i mogućnostima postizanja nagodbe i nakon pokretanja arbitraže. Istaknuto je da se pregovori, medijacija, stručne ocjene i arbitraža mogu međusobno nadopunjavati, ovisno o prirodi spora i interesima stranaka. Posebno je naglašena sve veća važnost medijacije u složenim infrastrukturnim, energetskim i investicijskim sporovima, u kojima postizanje dogovora može omogućiti nastavak projekta i očuvanje poslovnih odnosa.

Rasprave tijekom dva dana konferencije potvrdile su važnost pravodobnog prepoznavanja ugovornih rizika, odgovarajućeg izbora mehanizama za rješavanje sporova te primjene postupaka koji omogućuju brže, učinkovitije i troškovno prihvatljivije rješavanje spornih pitanja.

Četvrta godišnja regionalna konferencija o arbitraži i alternativnom rješavanju sporova održana je 9. i 10. listopada u Dubrovniku, u organizaciji ICC Hrvatska, Hrvatske gospodarske komore i ICC Dispute Resolution Services.

Fotografije: Mihael Matijaščić