Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske rješenjem od 11. rujna 2024. utvrdilo je da istarske furlane, furlane istriane, vodnjanska (furlana dignanese) i galižanska (furlana gallesanese) imaju svojstvo nematerijalnoga kulturnog dobra i uvrstilo ih je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Z-7843) prema tekstu obrazloženja u nastavku.

Svečani koncert
Zaplešimo furlanu / Balliamo la furlana
25. 10. 2025. u 20 sati
Istarsko narodno kazalište, Pula

Ulaznice za koncert dostupne su na OVOJ POVEZNICI po cijeni od 1 €

Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske rješenjem od 11. rujna 2024. utvrdilo je da istarske furlane, furlane istriane, vodnjanska (furlana dignanese) i galižanska (furlana gallesanese) imaju svojstvo nematerijalnoga kulturnog dobra i uvrstilo ih je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Z-7843) prema tekstu obrazloženja u nastavku.

“Istarske furlane, furlane istriane, odnosno plesovi koje se pleše ‘na furlanski način’ spominje se u pisanim izvorima iz 16. stoljeća. U Veneciji su bili u modi mnogi plesovi na furlanski način – razni već poznati plesovi koje je mnogobrojna kolonija Furlana (veslača, zanatlija, težaka, dadilja, služavki) u slobodno vrijeme na malim trgovima (zvanim campieli) plesala na svoj način. Plesove su postupno prihvatili i domaći stanovnici, tako da su ih u 17. stoljeću već prakticirali u svim četvrtima Venecije i izvan grada.

Ideju furlane kao jedinstvenoga plesa uveli su Francuzi krajem 17. stoljeća objavom članka s opisom (jedne možebitne venecijanske varijante) plesa u književnom časopisu Le Mercure Galant. Furlana, kako je danas poznata, oblikovala se početkom 18. stoljeća u Francuskoj, djelomično po uzoru na gigue (donedavna poznatog i u sjevernoj Istri), dijelom osmišljena otpočetka, a dijelom inspirirana opisom navodnog primjera iz Venecije. ”

Vidoslav Bagur dugogodišnji je suradnik Međunarodne smotre folklora u Zagrebu i već niz godina prati različite izvedbe furlana i Međunarodni festival folklora “Leron” pa je prema njegovom izboru sastavljen i koncert posvećen upravo bogatstvu raznolikosti tog plesa, a kao autor kaže:

“Obitelj plesova furlana ima veliki broj varijacija. Razlikuju se po glazbenoj pratnji, pleše se u gotovo svim mjerama, tempu, od laganoga do vrlo brzog, kao i dinamici. Već dugo se prakticira ponajviše u scenskim izvedbama pa su nastale brojne varijante. S vremenom su ih pojedine skupine prihvatile kao svoju tradiciju. Varijacije su nastale i intervencijama putujućih učitelja plesa. Najčešće se događalo da se novi ples stilom i glazbenom pratnjom prilagodio nekoj zatečenoj, lokalnoj plesnoj tradiciji.

U vrijeme Mletačke Republike na hrvatskoj je obali Jadrana u tri područja prihvaćena furlana. Primijećeno je da su se u svakom od tih područja razvile po dvije inačice – gradska ‘gospodska’ i seoska ‘pučka’ furlana.

U Istri u gradiću Vodnjanu  pleše se vrlo elegantna furlana uz pratnju  klasičnih glazbala, violine i violončela (violin i leron), a u mjestu Galižana, također elegantni ples, ali uz pratnju starih istarskih glazbala mijeha i tamburina (pive i simbolo).

Na otoku Hvaru u seoskim se sredinama furlana plesala uz lijericu, s nešto tvrđim stilom i držanjem izvođača. Zvali su je furlona. Muškarci poskakuju oko žena, prate ih raširenih ruku, a one mašući lepezom ljupko koketiraju.

U gradu Dubrovniku furlana se plesala u salonima uz manji mandolinski sastav u formaciji kontradance vrlo elegantno. Plesalo se u parovima izvodeći unaprijed dogovorene figure, prema instrukcijama za to pozvanoga učitelja plesa. Plesalo se elegantno i i suzdržano, bez mahnitanja, kako bi rekli stariji gospari, a gospođe „kako im se hoće, malo i ljupko očijukajući“. Bila je to, dakle, prigoda za dražesno korteđavanje. I u okolici Dubrovnika furlana se je plesala, ali uz lijericu i stilski se približila popularnoj pučkoj poskočici, linđu. Nazvali su je furana.”

Izvođači koncerta:

Aviano, Gruppo Folcloristico “Federico Angelica”, Friuli Venezia Giulia, Italija
Dubrovnik, Folklorni ansamb Linđo, Dubrovačko-neretvanska županija
Galižana – Gallesano, Folklorna skupina Zajednice Talijana “Armando Capolicchio”,    Istarska županija
Gorizia, Gruppo Folcloristico “Santa Gorizia”, Friuli Venezia Giulia, Italija
Hvar, Folklorno društvo “Šaltin”, Splitsko-dalmatinska županija
Pomarolo, Associazione culturale “Zampognaro Lagaro”, Trentino Alto Adige, Italija
Sinies, otok Krf / Corfu, Cultural and Educational Association of Sinies, Grčka
Val Resia, Folklorna skupina “Val Resia”, Friuli Venezia Giulia, Italija
Vela Luka, FD “Kumpanija” Folklorna skupina “Mafrina”, Dubrovačko-neretvanska županija
Vodnjan – Dignano, Folklorna grupa Zajednice Talijana Vodnjan, Istarska županija

Uz koncert, održat će se i tribina s temom Furlana kao nematerijalna kulturna baština na kojoj će uz moderatoricu Lidiju Nikočević sudjelovati i Valter Colle (Udine), Placida Staro (Monghidoro), Dario Marušić (Pula), Ioannis Garnelis (Krf), Vidoslav Bagur (Metković-Zagreb) i Tvrtko Zebec (Zagreb). Tribina će se održati 25. listopada u 11 sati u Circolu (Carrarina ul. 1, Pula).

Koncert organiziramo u suradnji s Istarskom županijom, Gradom Pula, Turističkom zajednicom Pule, Talijanskom unijom – Unione Italiana u Istri, Zajednicama Talijana Vodnjan i Galižana – Comunità degli Italiani Dignano i Gallesano te sa Zajednicom kulturno-umjetničkih društava Istarske županije, kojima od srca zahvaljujemo na pomoći.

preneseno sa: https://msf.hr