Deloitteovo najnovije izvješće Tehnološki trendovi za 2026. godinu otkriva kako vodeće organizacije u vremenu iznimno ubrzanog tehnološkog napretka prelaze s izoliranih eksperimenata na postizanje stvarnih poslovnih rezultata.

Deloitteovo najnovije izvješće Tehnološki trendovi za 2026. godinu otkriva kako vodeće organizacije u vremenu iznimno ubrzanog tehnološkog napretka prelaze s izoliranih eksperimenata na postizanje stvarnih poslovnih rezultata.  

Snalaženje u eri nezapamćene tehnološke brzine

Globalno tehnološko okruženje mijenja se brže no ikad prije. Donedavno su bila potrebna desetljeća za sveobuhvatnu primjenu određene tehnologije, a sada govorimo o mjesecima, jer se njihov učinak ne zbraja nego množi. Inovacije, posebice u području kao što je umjetna inteligencija (UI) djeluju kao katalizator – napredak u jednom području ubrzava napredak u svim ostalim područjima.

Ovako brza promjena dovodi u pitanje tradicionalne organizacijske strukture i procese. Brojna poduzeća postaju svjesna da njihova trenutačna tehnološka infrastruktura i operativni modeli, osmišljeni za neka prijašnja razdoblja, danas više nisu održiva. Više nije dovoljno samo pronaći nove tehnologije, potrebno ih je integrirati s ciljem nastanka stvarne poslovne vrijednosti, i to žurno diljem različitih sektora.

„Došlo je do korjenite promjene: više se ne pitamo ‘Što možemo učiniti s umjetnom inteligencijom?’ nego ‘Kako eksperimentiranje pretvoriti u mjerljiv poslovni učinak?’. Hitnost ne proizlazi samo iz tehnološkog napretka, već i iz stalnog ubrzavanja promjena.”, smatra Anamarija Mlinarić, voditeljica Deloitteova regionalnog sektora za tehnologije, medije i telekomunikacije.

Pet trendova koji će odrediti budućnost poduzeća

Dok organizacije s eksperimentiranja prelaze na ostvarivanje mjerljivih rezultata uz pomoć umjetne inteligencije, izvješće Tehnološki trendovi za 2026. godinu ističe pet međusobno povezanih sila koje mijenjaju oblik tehnologije kojom se služe poduzeća i zahtijevaju vrlo često i redefiniranje poslovanja, a ne samo unaprjeđivanje.

Umjetna inteligencija poprima fizički oblik: Umjetna inteligencija i robotika sve su međusobno bliže. Naime, strojevi prestaju biti unaprijed isprogramirani alati i postaju autonomni sustavi koji razumiju, uče i djeluju u složenom okruženju. Troškovi su u padu, a kapaciteti u porastu – od industrijskih robota do autonomnih vozila – te je integracija ove tehnologije sve zastupljenija.

Agenti umjetne inteligencije postaju naša stvarnost: Sve veći dio radne snage upotrebljava silikonske čipove. Prve inicijative za uvođenje agenata umjetne inteligencije nisu ostvarile značajne rezultate jer su naglasak stavljale na automatizaciju starih procesa, a ne njihov redizajn. Vodeće organizacije sada uvode modele koji se prvenstveno oslanjaju na AI-agente, organiziraju sustave s više AI-agenata i razvijaju nove okvire upravljanja za ovu novonastalu digitalnu radnu snagu.

Razmišljanja o infrastrukturi umjetne inteligencije: Današnje su računalne strategije pod velikim pritiskom. Upotreba umjetne inteligencije je u porastu, a brojne se organizacije približavaju odlučujućem trenutku kada će im pristup temeljen isključivo na tehnologiji oblaka postati preskup. Strateška hibridna arhitektura – koja podrazumijeva ujednačenu zastupljenost oblaka i lokalne infrastrukture – postaje dominantan model za podršku velikim sustavima za donošenje zaključaka i tokova rada u kojima je latencija ključna.

Veliko restrukturiranje: Umjetna inteligencija iz korijena mijenja tehnološke organizacije. Proračuni za umjetnu inteligenciju sve su veći, a prioriteti postaju strateško rukovodstvo, modularna arhitektura i novi modeli za zaposlenike temeljeni na suradnji čovjeka i stroja. Buduće IT funkcije bit će jednostavnije, brže i sve usmjerenije na timove okupljene oko proizvoda i arhitekture agenata.

Dilema u pogledu umjetne inteligencije: Umjetna inteligencija ima dvojnu ulogu u području kibernetičke sigurnosti. Premda AI povećava mogućnost obrane zahvaljujući otkrivanju kibernetičkih napada strojnom brzinom i uz automatizirane simulacije kibernetičkih napada (en. red-teaming), AI stvara i nove vrste ranjivosti podataka, modela, aplikacija i infrastrukture. Organizacije moraju ugraditi sigurnost u procese primjene umjetne inteligenciju od samog početka kako bi se djelotvorno suočile s ovim paradoksom.

„Ovo razdoblje zahtijeva značajna poboljšanja: potrebno je iz korijena rekonstruirati osnove naše tehnologije, ali i operativne modele”, dodala je Anamarija Mlinarić. „Organizacije moraju biti hrabre u redefiniranju svojih pristupa infrastrukturi, procesima i sigurnosti da bi prosperirale u AI-native budućnosti.”

U ovom će dinamičnom okruženju uspjeti organizacije koje su spremne predvoditi u rješavanju problema, dati prednosti brzini pred savršenstvom, dizajnirati s ljudima i prigrliti promjenu kao neprekidan proces. 

Uspjeh će zavisiti o hrabrosti u pogledu redizajna, disciplini pri povezivanju ulaganja i mjerljivih poslovnih rezultata te agilnosti u provedbi prije nego što prilike nestanu. Sve veće razlike između organizacija koje tehnološki zaostaju i onih koje napreduju naglašava potrebu za odlučnim djelovanjem.

Preuzmite cijelo izvješće Tehnološki trendovi za 2026. godinu da biste saznali više o tim ključnim trendovima.