Ekonomski fakultet - Zagreb i tvrtka Deloitte organizirali su tradicionalnu devetu po redu Poreznu konferenciju: Fiskalna održivost i strateška ulaganja u novom geopolitičkom kontekstu.

Ekonomski fakultet - Zagreb i tvrtka Deloitte organizirali su tradicionalnu devetu po redu Poreznu konferenciju: Fiskalna održivost i strateška ulaganja u novom geopolitičkom kontekstu.

 Cilj konferencije bio je raspraviti kako porezna i fiskalna politika mogu postati instrument za jačanje otpornosti gospodarstva, privlačenje investicija i osiguravanje dugoročne konkurentnosti Republike Hrvatske u uvjetima ubrzanih geopolitičkih promjena. Pod pokroviteljstvom Ministarstva financija RH, konferencija je okupila ugledne znanstvenike, gospodarstvenike i stručnjake za poreze u Hrvatskoj.

U ime organizatora sudionike su pozdravili izv. prof. dr. sc. Ljubica Milanović prodekanica Ekonomskog fakulteta Zagreb, Helena Schmidt, voditeljica hrvatskog ureda Deloittea i partnerica u Odjelu poreza te izv. prof. dr. sc. Dajana Barbić, Organizacijski odbor konferencije, Ekonomski fakultet - Zagreb.

Na konferenciji su održana dva predavanja i dvije panel diskusije. Predavanje na temu „Retrospektiva na poreznu reformu“ održao je glavni savjetnik ministra financija Matej Bule, dok je dr. Mikhail Freer sa Sveučilišta Essex, stručnjak za eksperimentalnu i bihevioralnu ekonomiju, teoriju igara i teoriju otkrivenih preferencija, održao izlaganje pod nazivom „Optimalno oporezivanje za inovacije i transformaciju tržišta.  

Glavni savjetnik ministra financija u svom je predavanju naglasio kako je Ministarstvo financija provelo sveobuhvatnu poreznu reformu kojom se sustavno preusmjeravao fokus s oporezivanja rada na oporezivanje imovine s ciljem stvaranja pravednijeg društva. Među ključnim mjerama istaknuti su povećanje osobnog odbitka na 600 eura te smanjenje prosječnih stopa poreza na dohodak, pri čemu je u 2025. godini niža stopa pala na 19,92%, a viša na 29,89%, što je pridonijelo rastu raspoloživog dohotka građana.

Istodobno je ojačana porezna autonomija jedinica lokalne samouprave kroz samostalno određivanje poreza na nekretnine do 8 eura po kvadratnom metru, dok je u turizmu uveden razvojno diferenciran paušalni porez po krevetu, do 300 eura u najrazvijenijim destinacijama. Takav pristup osigurao je pravednije oporezivanje i rast prihoda od najma.

Reforma uključuje i mjere demografske i socijalne potpore, poput petogodišnjeg poreznog oslobođenja za povratnike iz inozemstva te planiranog ukidanja poreza na dohodak za umirovljenike, čime bi se mirovine prosječno povećale za 158 eura godišnje.

U kontekstu budućih izazova naglašena je digitalna transformacija Porezne uprave, s projektom Fiskalizacija 2.0 i uspostavom Središnjeg registra stanovništva od 1. lipnja 2026. godine, kao temeljima fiskalne održivosti, učinkovitijeg upravljanja i prilagodbe porezne politike promijenjenim europskim okolnostima.

Tijekom središnjeg izlaganja na 9. Poreznoj konferenciji, dr. Mikhail Freer sa Sveučilišta u Essexu predstavio je napredni koncept optimalnog oporezivanja za inovacije i transformaciju tržišta. „Ključno pitanje porezne politike nije visina poreza, nego njihova struktura. Kratkoročne olakšice i ad-hoc poticaji imaju ograničen učinak, dok porezna diferencijacija prilagođena stvarnom zdravstvenom, 

okolišnom ili društvenom riziku proizvoda dugoročno usmjerava tržišta i inovacije. Primjer poreza na šećer u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazuje da diferencirani porezi mogu potaknuti masovnu reformulaciju proizvoda bez pada ukupne prodaje. Slično vrijedi i za duhanske i nikotinske proizvode, gdje su primjene različitih cijena potaknule prijelaz prema manje štetnim, inovativnim alternativama i dovele do pada pušenja. Takvi porezni sustavi ne smanjuju tržišnu aktivnost, već mijenjaju njezinu strukturu, smanjuju regulatorni rizik i omogućuju poduzećima dugoročno planiranje ulaganja.”-  izjavio je dr. Mikhail Freer. Freer ističe da je ovaj pristup posebno relevantan u kontekstu zelene tranzicije, javnog zdravstva i industrijske politike, ali i za poslovnu zajednicu, jer predvidivi i diferencirani porezni sustavi smanjuju regulatorni rizik i olakšavaju dugoročno planiranje investicija.

U sklopu konferencije povela se rasprava o aktualnim poreznim temama u okviru dva panela:

●        Panel 1. Novi horizonti oporezivanja: Hrvatska i globalni izazovi

●        Panel 2. Zelene inovacije i strateška infrastruktura

U panel diskusiji „Novi horizonti oporezivanja: Hrvatska i globalni izazovi“ govorili su Ivana Čehulić, članica Uprave, NEXE grupa, Mario Demirović, ravnatelj, Carinska uprava, Ratko Drča, direktor u Odjelu poslovnog savjetovanja, Deloitte, Mirko Habijanec, predsjednik Uprave, Radnik, Renata Vujasinović, Country Manager, Visa. Panel je moderirao Natko Sertić, glavni partner za poreze u CE South regiji, Deloitte. 

Na prvom panelu „Novi horizonti oporezivanja: Hrvatska i globalni izazovi" stručnjaci su raspravljali o utjecaju uvođenja poreza na ugljik (EU ETS) i mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) na konkurentnost domaćeg gospodarstva. Naglašeno je da digitalizacija poreznih sustava i implementacija sustava poput Fiskalizacije 2.0 ne donose samo administrativno rasterećenje, već su ključni alati za suzbijanje sive ekonomije i jačanje povjerenja između države i poduzetnika. Poseban osvrt dan je na mjerljive koristi prelaska na digitalna plaćanja koja izravno doprinose fiskalnoj transparentnosti, ali i pravilno adresiranje ključnih rizika u području kibernetičke sigurnosti.

U drugom dijelu konferencije uslijedila je panel diskusija na temu „Zelene inovacije i strateška infrastruktura“ koju je moderirala izv. prof. dr. sc. Maja Mihelja Žaja s Ekonomskog fakulteta Zagreb, a u kojoj su sudjelovali Predrag Čuljak, v.d. voditelj Samostalne službe – Posredničkog tijela u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Viktor Horvatinović, direktor, Pearl Holding, Josip Kovačec, COO & CFO, mer - Elektronički računi, Božidar Kutleša, ravnatelj, Porezna uprava i Bojan Pejić, Business Development Manager, Siemens Energy.

Rasprava u drugom panelu, „Zelene inovacije i strateška infrastruktura" se fokusirala na energetsku suverenost i dekarbonizaciju kao prioritete nacionalne sigurnosti. Panelisti su istaknuli važnost energetsko-industrijske simbioze, gdje zelena energija postaje resurs za domaću poljoprivredu i industriju, čime se maksimizira multiplikator ulaganja. Prema panelistima, stabilan porezni okvir predstavlja značajan presudni faktor za privlačenje kapitala u projekte vjetroparkova, solarnih elektrana i sustava za pohranu energije. Također, nužna je kibernetička otpornost kritične infrastrukture u novom geopolitičkom kontekstu, uz primjenu "security-by-design" pristupa. Dobro dizajnirana porezna politika ne usporava transformaciju tržišta, već djeluje kao akcelerator prijelaza na održivo i konkurentno gospodarstvo, usklađujući ekološke ciljeve s fiskalnom održivošću.