U okolnostima sve izraženijeg nedostatka radne snage, osobito kvalificiranog kadra, nužno je snažnije povezivanje obrazovnog sustava i gospodarstva te veća ulaganja u razvoj vještina koje odgovaraju stvarnim potrebama tržišta.

U okolnostima sve izraženijeg nedostatka radne snage, osobito kvalificiranog kadra, nužno je snažnije povezivanje obrazovnog sustava i gospodarstva te veća ulaganja  u razvoj vještina koje odgovaraju stvarnim potrebama tržišta. Na to ukazuju rezultati istraživanja Hrvatske gospodarske komore o potrebama za dodatnim znanjima i vještinama na tržištu rada, koji su predstavljeni na IV. Konferenciji EDUkarijera – Obrazovanjem do zanimanja budućnosti. 

"Činjenica da čak 76 posto poslodavaca traži radnike, dok se istovremeno 65 posto suočava s nedostatkom odgovarajućih kadrova, jasno pokazuje razmjere izazova na tržištu rada. Ne govorimo više samo o nedostatku radne snage, već o nedostatku vještina koje tržište traži. Upravo zato ključno je snažnije povezati obrazovni sustav i gospodarstvo te usmjeriti fokus na razvoj vještina budućnosti", istaknula je Jagoda Divić, direktorica Centra za kreativnu industriju, obrazovanje i inovativno poduzetništvo HGK.

Najveća potražnja za radnicima je u sektorima proizvodnje, trgovine i maloprodaje, administracije te logistike i skladištenja. Poslodavci ističu kako je najteže pronaći radnike srednje stručne spreme, ali i visokoobrazovane te niskokvalificirane radnike.  Rezultati istraživanja pokazuju i kako 72 posto poslodavaca provodi interne edukacije zaposlenika, dok njih 13 posto uopće ne ulaže u razvoj kompetencija, što dodatno otežava prilagodbu tržišta rada novim zahtjevima, pokazuju rezultati istraživanja. 

Strana radna snaga postaje sve važniji segment domaćeg tržišta rada. Trenutno 29 posto poslodavaca zapošljava državljane trećih zemalja, a 8 posto planira ih zaposliti u budućnosti. Najviše njih je sa srednjom zanatskom spremom (72%), dok 24 posto poslodavaca zapošljava i visokoobrazovane strane radnike. Kao ključni preduvjet njihove uspješne integracije poslodavci ističu učenje hrvatskog jezika. 

U posljednjih pet godina 41 posto građana promijenilo je posao barem jednom, najčešće zbog nezadovoljstva plaćom, loših međuljudskih odnosa, preopterećenosti i nemogućnosti napredovanja. Pritom žene češće mijenjaju posao zbog loših odnosa na radnom mjestu, dok muškarci češće kao razlog navode financijske uvjete. Financijski aspekt ostaje ključan – 43 posto građana kao glavnu prepreku pronalasku posla navodi neadekvatnu plaću. 

Kada je riječ o prioritetima, postoji podudarnost između građana i poslodavaca u nekoliko ključnih područja: sposobnost rješavanja problema, komunikacijske vještine, spremnost na učenje i prilagodbu, digitalne vještine i poznavanje stranih jezika. Istodobno, istraživanje otkriva i razlike u prioritetima - građani žele dodatno razvijati kreativnost i komunikacijske vještine, dok poslodavci veći naglasak stavljaju na timski rad i pouzdanost. To potvrđuje da će uspješan zaposlenik u budućnosti biti onaj koji objedinjuje analitičke, komunikacijske i suradničke vještine, uz kontinuirano učenje.

Razlike su vidljive i u percepciji atraktivnog poslodavca. Građanima su najvažniji sigurnost radnog mjesta, dobra primanja, bonusi i ravnoteža poslovnog i privatnog života, dok poslodavci kao svoje ključne prednosti ističu timski rad, prilike za učenje i sigurnost zaposlenja. 

Danas samo 14 posto poslodavaca aktivno koristi umjetnu inteligenciju, a čak 71 posto planira njezinu primjenu u budućnosti, što jasno ukazuje na smjer razvoja tržišta rada. Generativna umjetna inteligencija pokazuje visoku učinkovitost u mnogim zanimanjima s puno pisanja, komunikacije i analize, istraživanja i osnovnog programiranja. Danas ona ne zamjenjuje cijele poslove, već početničke zadatke unutar njih, a što znači da se prostor za početne karijerne korake smanjuje za dio profesija jer AI preuzima upravo one zadatke koji su nekad bili ulazna točka na tržištu rada.  

Najveći izazov nije tehnologija, već razvoj kompetencija zaposlenika koje će omogućiti njezinu učinkovitu primjenu, zaključak je panela Čovjek + AI: Kako graditi timove koji rade pametnije (a ne više).

"Specifično poslovno znanje najveća je vrijednost svake tvrtke. AI tehnologija danas omogućava da to znanje prikupljamo, stvaramo, organiziramo i pretražujemo na nov, efikasniji način. Time stvaramo novu vrijednost i podižemo efikasnost procesa i učenja unutar tvrtke. U trenucima kada je tehnološka promjena izuzetno brza, kao što je to danas, timovi i organizacije moraju biti dinamični, brzi i prilagodljivi", komentirao je Davor Anilčić, direktor Velebit AI i član Upravnog odbora CroAI-a.

"Primjena umjetne inteligencije u zdravstvu nije brzo i nekritičko usvajanje nove tehnologije, već zahtjeva izgradnju čvrstih temelja. Učinkovita implementacija mora biti usklađena s barem jednim od osnovnih ciljeva zdravstvene skrbi: poboljšanjem iskustva i ishoda liječenja pacijenata, unapređenjem zdravlja stanovništva te smanjenjem troškova sustava. To zahtijeva interdisciplinarnu suradnju između tehničkih stručnjaka, zdravstvenih djelatnika i administrativnog osoblja“, istaknuo je Šmuc. 

U sklopu IV. konferencije EDUkarijera održana je i diskusija Ovo je moja priča — kako uspjeti u Hrvatskoj, na kojoj su poduzetnici podijelili iskustva pokretanja poslovanja, najveće izazove i prekretnice na svom putu.

Rezultatii HGK istraživanja tržišta rada 2026