Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj, s uključenim dodacima na plaću, u trećem je kvartalu 2026. iznosila 1.586 eura. To je 3,1% više nego u istom razdoblju prošle godine, ali i 4,2% manje nego u drugom ovogodišnjem kvartalu.

Prosječna mjesečna plaća muškaraca iznosi 1.688 eura, dok žene u prosjeku zarađuju 1.503 eura, pokazuju podaci servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia.

Prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj, s uključenim dodacima na plaću, u trećem je kvartalu 2026. iznosila 1.586 eura. To je 3,1% više nego u istom razdoblju prošle godine, ali i 4,2% manje nego u drugom ovogodišnjem kvartalu.

Podaci su to servisa MojaPlaća, kojim upravlja Alma Career Croatia, tvrtka u čijem sastavu posluje i portal MojPosao.

Medijalna plaća iznosi 1.500 eura. Drugim riječima, polovica zaposlenih u Hrvatskoj zarađuje manje, a polovica više od tog iznosa. U odnosu na treći kvartal prošle godine medijan je porastao 4,9%, dok je na kvartalnoj razini smanjen za 2,1%. 

 
IT i energetika predvode ljestvicu plaća

Najviše se i dalje zarađuje u IT sektoru, gdje prosječna plaća iznosi 1.856 eura, odnosno 17% više od hrvatskog prosjeka. Slijedi energetika s prosječnih 1.804 eura (+14%), a iznad prosjeka su i financije i osiguranje s 1.708 eura (+8%) te građevinarstvo i nekretnine s 1.681 eurom (+6%).

Najniža primanja bilježe pomoćna zanimanja, u kojima prosječna plaća iznosi 1.124 eura i zaostaje za hrvatskim prosjekom 29%. U uslužnim djelatnostima zaposlenici u prosjeku primaju 1.300 eura, što je 18% manje od prosjeka.

Ispod prosjeka nalaze se i obrazovanje i znanost s plaćom od 1.426 eura te poljoprivreda s 1.433 eura. U oba područja prosječna su primanja približno 10% niža od hrvatskog prosjeka. Nešto su mu bliže trgovina, s prosječnom plaćom od 1.462 eura (-8%), te turizam i ugostiteljstvo, gdje zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.542 eura, odnosno 3% manje od prosjeka.

Najmanje tvrtke zaostaju u plaćama

Razlike u primanjima vidljive su i kada se usporede poslodavci prema vlasništvu. Najviše plaće nude privatne tvrtke u stranom vlasništvu, u kojima prosječna mjesečna neto plaća iznosi 1.676 eura, odnosno 6% više od hrvatskog prosjeka.

Iznad prosjeka nalaze se i tvrtke u državnom vlasništvu, s prosječnom plaćom od 1.614 eura (+2%). U pretežno domaćim privatnim tvrtkama zaposlenici svaki mjesec 'u džep' spremaju 1.578 eura, što je 1% ispod ukupnog prosjeka, dok primanja u javnoj i lokalnoj samoupravi iznose 1.543 eura (-3%).

Razlike postoje i s obzirom na broj zaposlenih, pri čemu najmanje tvrtke bilježe najniže prosječne plaće. Kod poslodavaca s manje od deset zaposlenih prosjek iznosi 1.471 euro (-7%), dok u tvrtkama s 11 do 19 zaposlenih plaće dosežu 1.608 eura (+1%).

U organizacijama s 20 do 49 zaposlenih prosječna plaća iznosi 1.636 eura, dok je u skupinama s 50 do 249 te s 250 do 999 zaposlenih iznosi 1.640 eura. U najvećim sustavima, s više od tisuću zaposlenih, prosjek je nešto niži i doseže 1.632 eura. 

Najviše se zarađuje u Zagrebu, najmanje u Ličko-senjskoj županiji

Kolika će biti plaća, ovisi i o tome gdje radimo. 

Zagreb i dalje predvodi ljestvicu, s prosječnom mjesečnom plaćom od 1.701 euro (+7%). Tome pridonosi velik broj poslovnih aktivnosti i multinacionalnih kompanija te koncentracija visokoobrazovane radne snage u glavnom gradu.

Najniža prosječna primanja bilježi Ličko-senjska županija, gdje plaća iznosi 1.221 euro i zaostaje za nacionalnim prosjekom 23%.
Pri dnu ljestvice nalaze se i tri slavonske županije. 

U Brodsko-posavskoj prosječna plaća iznosi 1.340 eura, što je 16% manje od hrvatskog prosjeka. Gotovo isti iznos, 1.341 euro, primaju zaposlenici u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok u Požeško-slavonskoj prosječna plaća doseže 1.352 eura. U obje županije primanja su približno 15% ispod nacionalnog prosjeka.

 
Više obrazovanja i iskustva, viša primanja

Razlike u plaćama vidljive su i kada se usporede obrazovanje i godine provedene na tržištu rada. Najviše zarađuju zaposlenici sa završenim postdiplomskim studijem ili MBA diplomom, čija prosječna mjesečna plaća iznosi 2.201 euro, odnosno 39% više od hrvatskog prosjeka.

Iznad prosjeka su i zaposlenici s visokom stručnom spremom, koji u prosjeku primaju 1.776 eura (+12%). Kod zaposlenika sa srednjom stručnom spremom prosječna plaća iznosi 1.414 eura, što je 11% manje od nacionalnog prosjeka.

Uz obrazovanje, s višim primanjima povezano je i dulje radno iskustvo. Na početku karijere, s manje od godinu dana iskustva, prosječna plaća iznosi 1.288 eura, odnosno 19% ispod hrvatskog prosjeka. Zaposlenici s jednom do dvije godine iskustva u prosjeku zarađuju 1.387 eura i zaostaju za prosjekom 13%.

S tri do pet godina iskustva prosječna primanja dosežu 1.559 eura i približavaju se nacionalnom prosjeku. Najviši iznos bilježe zaposlenici s više od deset godina iskustva, čija prosječna mjesečna plaća iznosi 1.720 eura, odnosno 8% više od hrvatskog prosjeka.

Žene i dalje zarađuju manje, ali njihove plaće rastu brže

Razlike u primanjima ostaju vidljive i u usporedbi plaća muškaraca i žena. 

Muškarci u prosjeku zarađuju 1.688 eura mjesečno, što je 6% iznad hrvatskog prosjeka, dok prosječna plaća žena iznosi 1.503 eura, odnosno 5% manje od nacionalnog prosjeka.

Ipak, godišnja kretanja donose ohrabrujući pomak. Prosječna plaća žena porasla je 4,1%, a muškaraca 2,0%, pa su žene u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježile približno dvostruko brži rast primanja.

Nastavi li se takav trend, razlika u prosječnim plaćama muškaraca i žena mogla bi se postupno smanjivati, pridonoseći većoj ekonomskoj ravnopravnosti na tržištu rada.

Medijan* je statistička vrijednost koja bolje odražava stvarno stanje. Matematički, to je broj koji razdvaja sortiranu listu brojeva točno na pola, čime se u praksi sprječava da na njegov iznos pretjerano utječu jako mali ili jako veliki iznosi plaća.

Servisom MojaPlaća, kao i portalom MojPosao upravlja Alma Career Croatia. 

MojaPlaća.hr je servis koji prati iznose plaće za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj. Istraživanje o visini plaća MojaPlaća.hr trenutno obuhvaća gotovo 600 radnih mjesta iz 36 djelatnosti. Prikupljanje ispitanika provodi se kontinuirano putem interneta, a trenutno je u istraživanju aktivno više od 61.000 ispitanika. Nakon godinu dana podaci ispitanika se brišu kako se u daljnjim analizama ne bi uzimali u obzir zastarjeli podaci.