Na regionalnom forumu 'Industrija u tranziciji', održanom u Sisku, istaknuta je važnost konkurentnih cijena energije, tehnološke modernizacije i konkretnih mjera potpore hrvatskoj industriji

Na regionalnom forumu 'Industrija u tranziciji', održanom u Sisku, istaknuta je važnost konkurentnih cijena energije, tehnološke modernizacije i konkretnih mjera potpore hrvatskoj industriji

Hrvatska industrija suočava se s dvostrukim izazovom,  rastom troškova poslovanja i potrebom za značajnim ulaganjima u energetsku i tehnološku transformaciju. Kako očuvati konkurentnost domaće proizvodnje i istodobno ostvariti ciljeve zelene tranzicije, bila je središnja tema Regionalnog foruma 'Industrija u tranziciji', održanog u Sisku. Jedna od tema foruma bio je i Nacionalni plan razvoja industrije Republike Hrvatske za razdoblje od 2027. do 2034. godine, koji postavlja smjernice za modernizaciju i jačanje konkurentnosti domaće industrije.

"Hrvatski proizvođači natječu se na europskom i globalnom tržištu s tvrtkama koje često imaju povoljnije uvjete opskrbe energijom. Ako želimo zadržati proizvodnju i kvalitetna radna mjesta, moramo osigurati konkurentne i predvidljive cijene energije, ali i omogućiti poduzećima da ulažu u modernizaciju i dekarbonizaciju proizvodnje", istaknula je Marija Šćulac, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore, podsjetivši kako je cijena električne energije za poduzeća u posljednjih šest godina porasla za oko 120 posto, što posebno pogađa energetski intenzivne sektore poput metalne, kemijske i cementne industrije.

Kao jednu od konkretnih mjera HGK predlaže uspostavu nacionalnog programa potpore energetski intenzivnoj industriji u okviru europskog mehanizma CISAF, koji omogućuje privremeno ublažavanje troškova električne energije. Potpora bi mogla obuhvatiti do 50 posto godišnje potrošnje električne energije prihvatljivih poduzeća, a prema ilustrativnom izračunu HGK, njezina ukupna godišnja vrijednost mogla bi iznositi oko 35 milijuna eura.

"CISAF nije trajno rješenje za visoke cijene energije, nego prilika da industriji omogućimo da prebrodi razdoblje visokih troškova i istodobno nastavi ulagati. Zato HGK predlaže što bržu pripremu nacionalnog programa potpore. Važno je povezati kratkoročno rasterećenje troškova električne energije s dugoročnim ulaganjima u energetsku učinkovitost, vlastite obnovljive izvore energije i tehnološku modernizaciju. Time istodobno štitimo konkurentnost industrije i ubrzavamo njezinu zelenu tranziciju", istaknula je Šćulac.

Sisačko-moslavačka županija, s dugom tradicijom metalurgije, kemijske, metaloprerađivačke i elektroindustrije, posebno je izložena izazovima energetske tranzicije. Riječ je o sektorima čija će sposobnost prilagodbe visokim troškovima energije, međunarodnoj konkurenciji i tehnološkim promjenama uvelike određivati budući gospodarski razvoj županije.

"Sisačko-moslavačka županija nekada je bila jedno od važnih industrijskih središta Hrvatske, a danas želimo stvoriti uvjete za razvoj moderne i konkurentne industrije. Naša prednost je postojeća energetska infrastruktura, dostupnost električne energije te plinovodna i naftovodna mreža, što predstavlja važan temelj za nova ulaganja. Stoga je važno istaknuti kako industrijska transformacija podrazumijeva i ulaganje u ljude, nova znanja i tehnologije", istaknuo je Mihael Jurić, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije, te  je dodao kako im dodatnu priliku pruža i regionalna karta potpora, koja omogućuje povoljnije uvjete ulaganja upravo na području  županije.

S izazovima energetske tranzicije suočavaju se i proizvođači čiji su proizvodi važan dio razvoja energetske infrastrukture, među njima je i ELKA, čiji je predsjednik Uprave Matija Šešok istaknuo potrebu za usklađivanjem održivosti i konkurentnosti proizvodnje.

"U ELKI smo svjesni da je energetska tranzicija nužna, ali i da se promjene ne događaju preko noći. Naši kabeli važan su dio te tranzicije, no i sami se kao proizvođač suočavamo s visokim troškovima energije i potrebom za stalnim ulaganjima. Želimo poslovati održivije, ali pritom moramo ostati konkurentni. Zato je važno da industrija u tom procesu ima konkretnu podršku i uvjete koji omogućuju da se planovi doista provedu u praksi", rekao je Šešok.

Na važnost tehnološke modernizacije i učinkovitosti proizvodnje upozorio je Mario Tomljanović, direktor tvrtke Automation Technology iz Karlovca.

"Energetska tranzicija industrije mora biti usko povezana s povećanjem učinkovitosti proizvodnje. Ulaganja u moderne tehnologije, automatizaciju i optimizaciju procesa omogućuju manju potrošnju energije, smanjenje emisija i veću produktivnost. Kroz Nacionalni plan razvoja industrije cilj je potaknuti konkretne mjere koje istodobno jačaju konkurentnost i održivost hrvatske industrije", istaknuo je Tomljanović.

Uz tehnološka ulaganja, za uspješnu tranziciju nužna su i značajna financijska sredstva, naglasio je Ivica Losso, direktor kvalitete, zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u Petrokemiji Kutina.

"Energetska tranzicija industrije usko je povezana s nacionalnim klimatskim planom. Za provedbu projekata smanjenja emisija stakleničkih plinova, povećanja proizvodnje i potrošnje energije iz obnovljivih izvora te povećanja energetske učinkovitosti potrebno je osigurati značajna financijska sredstva. To je preduvjet za ostvarivanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Ključnu ulogu pritom imaju modernizacijski i inovacijski fondovi, ali i bliska suradnja industrije, nadležnih ministarstava i institucija poput Hrvatske gospodarske komore", istaknuo je Losso.

Važan okvir za modernizaciju i jačanje konkurentnosti hrvatske industrije predstavlja Nacionalni plan razvoja industrije Republike Hrvatske za razdoblje od 2027. do 2034. godine, u čijoj je izradi aktivno sudjelovala i HGK. Brojni prijedlozi oblikovani u suradnji s industrijskim članicama prepoznati su i ugrađeni u dokument. Plan je usmjeren na razvoj konkurentne i izvozno orijentirane, čiste te otporne i sigurne industrije, a za njegovu provedbu do 2034. godine procijenjena su ukupna ulaganja od gotovo tri milijarde eura. Riječ je o indikativnom financijskom okviru, pri čemu je za prvo provedbeno razdoblje, od 2027. do 2030. godine, predviđeno približno 1,89 milijardi eura.

Dodatnu priliku za industriju predstavlja Plan korištenja prihoda od prodaje emisijskih jedinica za razdoblje od 2026. do 2030. godine, ukupne vrijednosti približno 650 milijuna eura. Od toga je za industrijski sektor predviđeno 180 milijuna eura, odnosno 130 milijuna za dekarbonizaciju industrije i 50 milijuna za kompenzaciju neizravnih troškova CO₂ sadržanih u cijeni električne energije.